15.08.2021.

Prije točno 50 godina, američki predsjednik Richard Nixon jednim je potpisom u potpunosti ukinuo povezanost zlata s američkim dolarom, čime je priveo kraju višestoljetnu tradiciju korištenja zlata kao novca. Takozvani “Nixonov šok” koji se dogodio 15. kolovoza 1971. godine označava kraj zlatnog standarda, a posljedice ove odluke možemo vidjeti i danas, 50 godina kasnije. 

Toga je dana američki dolar izgubio svoje pokriće u žutom plemenitom metalu te je u potpunosti postao fiat valuta, odnosno valuta koja nema pokriće ni u čemu, osim u državnoj garanciji da ona zaista vrijedi. Tim su činom automatski i sve ostale zapadne valute postale fiat valute jer su, još od kraja Drugog svjetskog rata i Bretton-Woods sporazuma, svoje pokriće imale upravo u američkom dolaru čije je pokriće do 1971. bilo u zlatu. Ovaj događaj stoga predstavlja veliku prekretnicu u svjetskom monetarnom sustavu.

Ukidanje zlatnog standarda krenulo je davno prije 1971.

Iako Nixonov šok predstavlja zadnji “čavao u lijesu” zlatnog standarda, postepeno ukidanje zlata kao temelja monetarnog sustava krenulo je pedesetak godina ranije, za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata. Još za vrijeme rata, u Velikoj Britaniji su zlatne Sovereign kovanice zamijenjene papirnatim novčanicama s pokrićem u zlatu, a 1925. godine je i službeno ukinuto plaćanje zlatnim kovanicama, iako je zlato ostalo pokriće novog, papirnatog novca. 

Mnoge su države zatim uvele slične mjere, a nedugo nakon toga svijet je pogodila Velika depresija koja je znatno osiromašila svjetsko gospodarstvo. Velika Britanija 1931. je godine potpuno napustila zlatni standard kako bi Banka Engleske mogla printati veću količinu novca koja je trebala pomoći kod oporavka gospodarstva. Dvije godine kasnije, američki predsjednik Roosevelt nacionalizirao je svo zlato u SAD-u te devalvirao dolar tako da je unca zlata koštala 35 dolara umjesto dotadašnjih 20.67 dolara.

1944. godine ustanovljen je Bretton Woods monetarni svjetski sustav u kojemu su gotovo sve zapadne valute imale pokriće u američkom dolaru, a dolar je imao pokriće u zlatu, iako pojedincima nije bilo moguće zamijeniti dolare za zlato. Ovaj je sustav preživio sve do 1971. kada je Nixon ukinuo konvertibilnost dolara za zlato, što je trebala biti samo privremena mjera. No, ta mjera nikad nije ukinuta pa je dolar počeo ubrzano gubiti na vrijednosti, a zlato je s tadašnjih 35 dolara po unci došlo na sadašnjih 1800 dolara.

Koji je utjecaj ukidanja zlatnog standarda na živote ljudi?

Kao što je već spomenuto, 1971. godina bila je prekretnica u monetarnom smislu, ali ova godina predstavlja promjenu brojnih ekonomskih trendova koji su do tada važili. Internetska stranica WTF Happened in 1971? (Što se to dogodilo 1971.?) posvećena je dokumentiranju grafova koji pokazuju utjecaj ove godine na ekonomske pokazatelje, a neke od tih grafova prenosimo i ovdje:

Graf 1: Rast produktivnosti vs. rast plaća, izvor: WTF Happened in 1971?

Graf 2: Indeks potrošačkih cijena u SAD-u, izvor: WTF Happened in 1971?

Graf 3: Krahovi valuta po godinama, izvor: WTF Happened in 19

Graf 4: Vrijednost zlata vs. vrijednost svjetskih valuta, izvor: WTF Happened in 1971?

Graf 5: Godine štednje potrebne za kupnju prosječne kuće, izvor: WTF Happened in 1971?

Ovi i brojni drugi grafovi na stranici pokazuju kako je 1971. godina negativno utjecala na brojne ekonomske pokazatelje kao što su nejednakost, plaće, inflacija i stabilnost valuta. Nije slučajnost da se radi o godini u kojoj je u potpunosti ukinut zlatni standard.

Ukidanje zlatnog standarda direktno je omogućilo monetarnim vlastima neograničeno printanje novca, što nije dobro završilo u brojnim zemljama, a visoku hiperinflaciju imali smo prilike osjetiti i na našim prostorima ne tako davno. U takvoj situaciji najgore prolaze oni koji većinu svoje imovine drže u obliku novca na bankovnom računu jer inflacija znatno umanji vrijednost tog novca.

Ulaganje u zlato u eri nakon zlatnog standarda

Otkako je zlato izgubilo direktnu vezu s američkim dolarom, njegova se cijena počela formirati na tržištu, kao što se formiraju i cijene svih drugih roba. Tako je nastalo investicijsko zlato koje dolazi u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika (uključujući one zlatnike koji su nekada bili novac), ali i u obliku brojnih financijskih izvedenica i fondova vezanih za zlato.

Rast cijene zlata od 1971. do 2021. u prosjeku je bio veći od 8% na godišnjoj razini, što ga je u tom periodu činilo vrlo isplativim oblikom ulaganja koje je ujedno odlična zaštita od inflacije koja je nakon ukidanja zlatnog standarda postajala sve viša. Ako se isti trend nastavi i u budućnosti, a nema razloga da do toga ne dođe, možemo očekivati cijenu unce zlata od čak 84 tisuće dolara u budućnosti.

Osim visokog rasta cijene, investicijsko je zlato oslobođeno svih poreza, lako je prenosivo i vrijedi svugdje u svijetu te je vrlo likvidno, ondosno zamjenjivo za gotovinu.

U periodu velikih nestabilnosti i visoke inflacije u kojemu se trenutno nalazimo, zlato ljudima nudi sigurnost i stabilnost, za razliku od papirnatog novca koji zbog inflacije iz godine u godinu sve manje vrijedi. To je pokazao period od 50 godina od ukidanja zlatnog standarda koji je iza nas, a nema razloga za vjerovati da se isti trend neće nastaviti i u budućnosti.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!