Otkad je 1970.-ih ukinut zlatni standard, cijena zlata podložna je promjenama i fluktuira svaki dan na svjetskim burzama. Iako na dnevnoj razini cijena može ići gore i dolje, dugoročni trend pokazuje jasnu uzlaznu putanju, što investicijsko zlato čini najboljim dugoročnim oblikom ulaganja koje je otporno na recesije i inflaciju. 

Ranije ove godine cijena zlata izražena u eurima dosegla je svoj apsolutni povijesni vrhunac od više od 1600 eura po unci, što je donijelo velike koristi brojnim investitorima u ovaj plemeniti metal. Ipak, ne očekuje se da će rast cijene ovdje stati. Sve veći broj analitičara prognozira nastavak uzlaznog trenda i u narednom periodu.

Joni Teves, analitičarka specijalizirana za plemenite metale u najvećoj švicarskoj banci UBS-u, smatra da će se ovaj pozitivan trend nastaviti tijekom ove godine:

”Zlato postaje privlačno u okruženju u kojem je neizvjesnost vrlo velika, rast slab, a istovremeno imate negativne realne stope koje zlato čine privlačnim za diverzifikaciju u portfelju ulagača”, kaže Teves za CNBC.

Michael Jalonen, analitičar koji je također specijaliziran za trgovanje metalima u američkoj investicijskoj banci Merrill Lynch, još je optimističniji. U svome izvješću Jalonen predviđa vrtoglavi rast cijene u sljedeće dvije godine na 3000 dolara po unci, što predstavlja rast od čak 75% u odnosu na današnju cijenu! 

No, otkud takva predviđanja i imaju li ona ikakva uporišta u stvarnosti? U nastavku ćemo navesti glavne razloge zbog kojih mnogi očekuju daljnji rast cijene zlata, te probati objasniti njihov utjecaj na samu cijenu.

COVID-19 i recesija

Događaj koji je obilježio 2020. godinu definitivno je pandemija koronavirusa koja je paralizirala svjetsko gospodarstvo i izazvala ogromne ekonomske i zdravstvene posljedice. Svima je već jasno da je pandemija uzrokovala početak duboke recesije koja će zahvatiti cijeli svijet. OECD je nedavno objavio izvješće u kojemu je najavljena najdublja recesija u posljednjih stotinu godina, što je bacilo sumnju na prvotne prognoze o brzom oporavku svjetskog gospodarstva.

Za vrijeme recesije, potražnja za zlatom u pravilu raste zato što investitori imaju malo opcija za plasman svojeg kapitala, budući da je dioničko tržište u tom periodu izrazito rizično. Uz to, kamate na oročenu štednju trenutno su na povijesno najnižim razinama što štediše tjera da na drugi način ulože svoju imovinu. Veliki i mali investitori stoga će u sve većem broju ulagati u investicijsko zlato koje se kroz povijest pokazalo kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.

Ako pogledamo prošlu veliku recesiju, onu koja je zadesila svijet prije dvanaest godina, trend povećanog kupovanja zlata i porasta njegove cijene izrazito je vidljiv. Naime, cijena unce zlata izražena u američkim dolarima početkom 2007. godine iznosila je oko 600 dolara, a 2012. cijena je premašila 1800 dolara, što je predstavljalo skok od 200% u samo nekoliko godina. Mnogi očekuju ponavljanje tog scenarija u sljedećih par godina, što bi značilo da je sada vrlo isplativo vrijeme za kupnju zlata.

Povećana ponuda novca

Budući da središnje banke u doba recesije u pravilu provode ekspanzivnu monetarnu politiku, tj. stvaraju novac i pumpaju ga u gospodarstvo, količina novca koja kola u gospodarstvu povećava se. Takva se politika provodi kako bi se u kratkom roku stimuliralo oslabljeno gospodarstvo, ali u srednjem i dugom roku najčešće dovodi do inflacije i pada vrijednosti novca. To direktno utječe na zlato tako što povećava potražnju za njim, što naposljetku diže njegovu cijenu. Na taj se način investitori štite od inflacije kupnjom zlata. 

Kako bi stimulirale gospodarstvo pogođeno koronakrizom, najveće svjetske središnje banke poput američkog FED-a i europskog ECB-a započele su s programima kvantitativnog popuštanja nezapamćenih razmjera. Kvantitativno popuštanje predstavlja instrument monetarne politike putem kojeg središnje banke otkupljuju državne i korporativne obveznice s tržišta, pritom povećavajući količinu novca u gospodarstvu. 

zlato vs novac

Graf 1: Korelacija količine likvidnog novca u optjecaju (crno) i cijene zlata (žuto), izvor: St. Louis Fed

Na priloženom se grafikonu može vidjeti izražena korelacija cijene zlata i ponude novca. Vidljivo je da cijena zlata, uz manje fluktuacije, prati količinu novca u optjecaju i da je u 2020. godini došlo do naglog povećanja količine novca koje je uzrokovano novim programima kvantitativnog popuštanja. Budući da je Fed objavio da će se ovaj program provoditi sve dok za to bude potrebe, za očekivati je da će količina novca rasti i dalje, a posljedično bi ju trebala pratiti i cijena zlata.

Povećana potražnja za zlatom

Sve navedene razloge zbog kojih se trenutno isplati ulagati u zlato prepoznao je veliki broj investitora i štediša, pa je potražnja za investicijskim zlatom ove godine naglo skočila. Hrvatska u tome nije iznimka, što pokazuje činjenica da je promet investicijskim zlatom naglo narastao jer se ljudi, poučeni iskustvom iz prijašnje krize te potaknuti visokom likvidnošću zlata i niskim troškovima skladištenja, odlučuju za zlato kao najisplativiji oblik ulaganja u nesigurnim vremenima.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!