08.09.2020.

Turska lira već duže vrijeme bilježi veliki pad vrijednosti u odnosu na druge svjetske valute, što je dovelo do stanja vrlo visoke inflacije u Turskoj. Naime, stopa inflacije u Turskoj u kolovozu 2020. godine iznosila je visokih 11.77% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a taj podatak ne predstavlja iznimku, već je dio dužeg trenda turske stope inflacije koja se redovno bilježi dvoznamenkastim brojkama.

Povjerenje u tursku valutu stoga je na niskim razinama među strancima, ali i među samim Turcima. Upravo iz tog razloga Turci traže alternativne oblike čuvanja vlastite imovine, a rekordan broj ih se odlučuje za strane valute ili investicijsko zlato. To potvrđuje podatak da Turci u zlatu drže gotovo 33 milijarde dolara, što je porast od nevjerojatnih 261% u odnosu na isti mjesec prošle godine, prenosi Ahval News.

Što je dovelo do goleme inflacije?

Više je razloga koji su doveli do kolapsa turske valute, a jedan od najbitnijih je svakako politička nestabilnost koja je prisutna u Turskoj posljednjih godina. Ta je nestabilnost Turskoj donijela i sankcije od strane SAD-a u 2018. godini nakon čega je lira naglo počela gubiti vrijednost. To je uzrokovalo rast kamatne stope koju je propisala turska središnja banka na vrtoglavih 24% kako bi pokušala smanjiti inflaciju i ustabiliti vrijednost lire.

Slika 1: kretanje tečaja turske lire u odnosu na američki dolar u posljednjih 5 godina, izvor: google.com

Osim političkih razloga, postoje i ekonomski razlozi koji su doveli do slabljenja turske valute. Turska bilježi deficit vanjskotrgovinske bilance, što znači da više dobara i usluga uvozi nego što izvozi. To direktno utječe na potražnju za domaćom valutom. Osim toga, kolaps turističkog sektora koji je za Tursku izrazito bitan, a dogodio se prvo nakon terorističkih napada, a zatim zbog pandemije koronavirusa, smanjio je potražnju za lirom, što je također utjecalo na smanjenje njene vrijednosti.

Teška ekonomska situacija

Sve navedeno dovelo je do značajnog pada stranih investicija u Turskoj, zbog čega je cjelokupno gospodarstvo pogođeno manjkom kapitala. BDP Turske posebno je jako pogođen u drugom kvartalu ove godine u kojemu je pao za visokih 11% u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Pad vrijednosti domaće valute u teoriji može biti dobra stvar za izvozni i turistički sektor, budući da si stranci s istom količinom svoje valute mogu priuštiti više turskih dobara i usluga. Ipak, u turskom slučaju to se nije pokazalo istinitim. Naprotiv, turski izvoz u kolovozu ove godine za 13% je niži nego u istom mjesecu prošle godine, prenosi Ahval News.

Zbog svega navedenog, među turskim stanovništvom postoji opravdani strah od potpunog kolapsa lire u narednoj krizi. Kako bi se od toga uspješno zaštitili, sve se veći broj okreće alternativnim oblicima imovine koji imaju sposobnost zadržati vrijednost čak i u ekonomski lošim vremenima.

Investicijsko zlato kao osiguranje od inflacije i krize

Ulaganje u zlato jedna je od najisplativijih vrsta ulaganja za koju se investitori i štediše mogu odlučiti u vrijeme ekonomske krize. To potvrđuje činjenica da je cijena zlata za vrijeme prošle ekonomske krize u svega nekoliko godina narasla za nevjerojatnih 200%, a mnogi priželjkuju sličan scenarij i u novoj krizi. To je investitorima pružilo odličan način ulaganja koji je isplativ kad većina ostalih oblika ulaganja bilježe gubitke.

Potražnja za zlatom u kriznim vremenima posebno je izražena u zemljama koje bilježe pad vrijednosti domaće valute, kao što je Turska. U takvim je sredinama izrazito neisplativo držati imovinu u obliku novca jer ta imovina svakim danom vrijedi sve manje. Investicijsko zlato u tom slučaju predstavlja najbolji oblik čuvanja imovine, budući da je njegova vrijednost otporna na gospodarska zbivanja u državi te je sigurno da će zadržati vrijednost bolje od papirnate valute. 

To su prepoznali i Turci, pa je potražnja za zlatom strelovito narasla, ali Turska nije jedina država koja je u gospodarskim problemima. Pogledamo li SAD, najjaču svjetsku gospodarsku silu o kojoj ovisi dobar dio svjetskog gospodarstva, i njihova valuta u posljednje vrijeme bilježi gubitak vrijednosti. To je direktno uzrokovano masovnim stvarnajem novog novca od strane Federalnih rezervi koje su podigle očekivanja za inflaciju u narednom periodu.

Ne čudi stoga da je u 2020. godini potražnja za investicijskim zlatom narasla praktički u cijelom svijetu. Bez obzira na to nalaze li se ljudi u zemlji u kojoj je inflacija već vidljiva, sve ih više shvaća da je poželjno barem dio svoje imovine držati u zlatu koje se već dokazalo kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!