Za vrijeme Austrougarskog carstva kovano je mnogo zlatnika koji su se razlikovali po težini, udjelu zlata i likovima vladara koji su se nalazili na njima. Iako je svaki od njih imao svoj službeni naziv, u nekim dijelovima Hrvatske narod ih sve naziva “dukati”. Pa tako postoje dukati krunaši, dukati anđelaši, petaci, šestaci, desetaci itd. Pojednostavljeno rečeno, dukati anđelaši su mađarski zlatnici, dok su krunaši austrijski. U nastavku je objašnjeno o kojim se konkretno zlatnicima radi i koje su razlike među njima.

Dukati krunaši (šestaci)

Najčešći dukat krunaš je zapravo klasični zlatni dukat Franjo Josip, poznat i pod nazivima mali dukat, jednostruki dukat i dukat šestak. Ovaj zlatnik ima promjer od 19,75 mm, teži 3,49 grama od čega je 98,6% zlato. S jedne strane se nalazi lik cara Franje Josipa, a s druge strane je carski dvoglavi orao. Iznad glava orla se nalazi kruna, a godina izdanja je najčešće 1915.

Dukat krunaš

Na slici iznad: Dukat krunaš

Dukati anđelaši

Postoji više verzija dukata anđelaša, a najčešće su dukati petaci i desetaci. Naziv su dobili po likovima anđela koje nose na jednoj strani. Dukat petak zapravo mađarski zlatnik 10 kruna, a dukat desetak zlatnik od 20 kruna. Petak (10 kruna) ima promjer 19 mm, teži 3,39 grama i napravljen je od zlata čistoće 90%. Dukat desetak (20 kruna) ima promjer 21 mm, teži 6,78 grama i također sadrži 90% zlata.

Na strani na kojoj su anđeli piše “MAGYAR KIRÁLYSÁG.” i nominalna vrijednost u krunama, dok je s druge strane navedeno “FERENCZ JÓZSEF I.K.A.CS. ÉS M.H.S.D.O.AP.KIR.” i godina proizvodnje (od 1892. do 1915.).

Dukat petak

Na slici iznad: Dukat anđelaš

Dukati krunaši (šestaci) se i dan danas kuju i uvijek ih je moguće kupiti kod Banke Zlata po vrlo povoljnim cijenama.

Dukati anđelaši ne kuju već više od stoljeća, stoga su rijetki. Povremeno ih otkupimo od klijenata i imamo raspoloživo za prodaju novim zainteresiranim kupcima. Ako ste zainteresirani za kupnju ili prodaju spomenutih zlatnika slobodno nas kontaktirajte da biste saznali koja je trenutna cijena i imamo li ih na zalihama!

Autor:

Banka Zlata