Europska središnja banka pokreće novi program ubrizgavanja novca u financijski sustav

//Europska središnja banka pokreće novi program ubrizgavanja novca u financijski sustav

Europska središnja banka pokreće novi program ubrizgavanja novca u financijski sustav

Na redovitom sastanku odbora guvernera održanom prije nekoliko dana Europska središnja banka je odlučila odgoditi početak podizanja kamatnih stopa najranije do 2020. godine. Kao razlog se navodi slab gospodarski rast i stopa inflacije niža od očekivane.

Uz to, ECB je pokrenula novi program ubrizgavanje novca u financijski sustav pomoću kojeg će komercijalne banke u eurozoni moći od ECB-a vrlo jeftino posuditi stotine milijardi eura i plasirati ga europskim kompanijama. Službeni naziv programa je TLTRO 3 (Targeted Longer-Term Refinancing Operations). Pojam “ciljani” se odnosi na pravilo po kojem banke moraju posuđeni novac plasirati u realni sektor, inače će plaćati penale. Naime, kada je ECB za vrijeme financijske krize koja je počela 2008. godine pokrenuo slične programe, tog uvjeta nije bilo, stoga su banke posuđeni novac ulagale u državne obveznice i ostvarivale prinos bez rizika. Realni sektor nije imao mnogo koristiti od toga pa su ovog puta pravila posuđivanje jeftinog novca postrožena. TLTRO 3 je pokrenut jer uskoro ističe TLTRO 2 (pokrenut 2016.) u sklopu kojeg će banke morati vratiti približno 720 milijardi eura ECB-u. Europska središnja banka je zaključila da u trenutnoj situaciji nije poželjno uklanjati iz sustava toliku količinu novca pa je novim programom omogućila vraćanje starih dugova.

Investitori na financijskim tržištima su odmah počeli prodavati euro i kupovati sve ostale valute, ali i plemenite metale, jer sada je više nego jasno da će štednja u Europi u idućim godinama i dalje biti vrlo neisplativa. Osim toga, ovim potezom Europska središnja banka u potpunosti mijenja prethodne najave o skorašnjem početku ciklusa zatezanja monetarne politike. Budući da kriza stiže i u ostale dijelove svijeta, realno je za očekivati da će se i ostale centralne banke, poput američkih Federalnih rezervi i Švicarske nacionalne banke uskoro odlučiti na slične poteze. No ubrizgavanje tolike količine novca u globalni financijski sustav neće proći bez posljedica. Jedna od posljedica će biti rast globalnog duga, koji je i do sada vrtoglavo rastao. Jedini način da se taj dug jednog dana otplati je obezvrjeđivanje vrijednosti novca pomoću inflacije, tj. štampanja novog novca. Upravo zbog toga sve važnije centralne banke na svijetu pokušavaju postići stopu inflacije od 2%. No to znači da i sva životna ušteđevina građana svake godine vrijedi manje, jer kamatne stope su čak i u dobrim vremenima u pravilu niže od stope inflacije.

Dakle, pokretanje novog programa stvaranja novca iz ničega je nagovještaj dodatnog obezvrjeđivanja novca. Zbog toga je cijena zlata izražena u eurima odmah nakon što je Mario Draghi najavio novi TLTRO program skočila više od 1% i vjerojatno će nastaviti rasti u idućim mjesecima. Naime, financijski upućeni ljudi su svjesni da je investicijsko zlato najbolja zaštita od centralnih banaka koje namjerno ruše vrijednost vlastitih valuta s ciljem omogućavanja otplate nagomilanih dugova. Za razliku od papirnog i digitalnog novca, količina zlata na raspolaganju čovječanstvu se povećava relativno sporo, stoga je zlato praktički prirodna svjetska valuta neovisna o stabilnosti država i financijskih sustava.

Na ovoj stranici je moguće vidjeti kojim tempom raste globalni dug. Sami zaključite hoće li to dobro završiti.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!

By |2019-04-16T10:24:31+02:00ožujak 12th, 2019|Analize|0 komentara

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

Suglasan sam da se moji podaci koriste u svrhu odgovora na upit i kontaktiranju putem kontakt forme.

Zašto Banka Zlata?

Kontakt

Ured Zagreb - 01/3000 783
Ured Rijeka - 098/500 499
E: info@bankazlata.com
Radno vrijeme: 09:00 – 18:00