Federalne rezerve između redaka poručuju da stiže kriza?

//Federalne rezerve između redaka poručuju da stiže kriza?

Federalne rezerve između redaka poručuju da stiže kriza?

Federalne rezerve (FED) je sustav centralnih banaka u SAD-u. Za razliku od većine ostalih zemalja na svijetu koje imaju jednu centralnu banku, SAD ih zbog veličine gospodarstva i različitih regionalnih potreba ima 12, no sve djeluju zajedno kako bi postigle maksimalnu zaposlenost i stabilnost cijena u američkoj ekonomiji. Zbog snage gospodarstva SAD-a i statusa dolara kao najvažnije svjetske rezervne valute, svaka odluka Federalnih rezervi ima značajan utjecaj na globalno gospodarstvo. Idealan primjer toga je početak podizanja kamatnih stopa u toj zemlji 2015. godine, što je dovelo do veće isplativosti posjedovanja američkih državnih obveznica nego obveznica drugih država i masovnog prebacivanja kapitala iz zemalja u razvoju u SAD. To je rezultiralo velikim padom vrijednosti valuta kao što su turska lira, ruski rubalj i indijski rupi te rastom troška zaduživanja tih zemalja.

Što su Federalne rezerve poručile javnosti?

Na redovitom sastanku na kojem se odlučuje o monetarnoj politici Federalne rezerve su prije nekoliko dana odlučile povisiti referentnu kamatnu stopu na s 2,25 na 2,50%, što je inače signal da je situacija dobra. No ovog puta investitori na financijskim tržištima su reagirali kao da nešto nije u redu – nastavili su prodavati dionice i počeli kupovati zlato. Razlog su procjene Federalnih rezervi da kamatne stope u 2019. godini neće rasti tri nego dva puta te komentari Jeromea Powella, trenutnog predsjednika Vijeća guvernera FED-a, koji je izjavio da su kamatne stope sad praktički na neutralnoj razini. To je značajno drugačije stajalište od onoga kojeg je Powell imao prije par mjeseci kada je govorio da su kamatne stope još značajno ispod neutralnih. Mnogi analitičari koji prate rad centralnih banaka u ovoj blagoj promjeni u očekivanjima vide prve naznake krize. Naime, ako čak i Federalne rezerve, koje tradicionalno vrlo sporo i oprezno mijenjaju svoja stajališta, smatraju da situacija više nije bajna, možda je vrijeme za odgoditi neke investicije, kako iz perspektive poduzetnika, tako i iz perspektive građana.

Što to znači za financijska tržišta?

Čak i ovako blaga promjena u politici Federalnih rezervi uznemirila je investitore koji su odmah počeli prodavati dionice i kupovati obveznice, zlato i japanski jen, tradicionalna utočišta u nesigurnim vremenima. Ukoliko tijekom 2019. godine zaista dođe do usporavanja američkog i globalnog gospodarskog rasta i stope inflacije, sve će više investitora smatrati da je kriza na vratima i prodavati dionice i udjele u investicijskim fondovima, što će dovoditi do pada njihove cijene. Ako je suditi po prethodnim recesijama, cijena zlata će ponovno značajno porasti. Izražena u eurima, cijena zlata je od sredine 2007. do sredine 2011. godine je porasla za čak 180%. Možda nije realno očekivati takav porast u idućim godinama, no investitori u zlato će vjerojatno proći bolje od investitora u ostale investicijske klase.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!

By |2019-04-16T10:25:25+02:00prosinac 21st, 2018|Analize|0 komentara

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

Suglasan sam da se moji podaci koriste u svrhu odgovora na upit i kontaktiranju putem kontakt forme.

Zašto Banka Zlata?

Kontakt

Ured Zagreb - 01/3000 783
Ured Rijeka - 098/500 499
E: info@bankazlata.com
Radno vrijeme: 09:00 – 18:00