Većina prometa na tržištu metala odvija se trgujući financijskim ugovorima vezanim uz pojedini plemeniti metal, a ne fizičkim polugama zlata ili ostalih kovina. Budući da kod trgovanja izvedenicama nema potrebe za fizičkim prijenosom metala, takav način trgovanja je brži, jeftiniji i praktičniji od klasične kupnje ili prodaje fizičkih poluga plemenite kovine. Naime, sve što je potrebno za kupiti ili prodati npr. zlatnu polugu je kliknuti na odgovarajuće polje na platformi za trgovanje koja može biti instalirana na bilo koje računalo i transakcija je u pravilu potvrđena za manje od jedne sekunde. Pri tome se mogu koristiti različiti financijski trikovi – kao što su financijska poluga i short selling – koje koriste velike banke i profesionalni investitori na burzama, a koji mogu donijeti veći profit i mogućnost ostvarivanja profita pri padu cijene.

S obzirom na to da pri trgovanju financijskim ugovorima ne dolazi do fizičke zamjene plemenite kovine, nema potrebe da ugovor ima pokriće, nego namira može biti u novcu. Kupac i prodavač se mogu dogovoriti da će napraviti transakciju pomoću ugovora vezanog za cijenu zlata na način da će pri isteku ugovora razmijeniti samo razliku u cijeni zlata. Ako je ugovor sklopljen pri cijeni od 1300$ po unci, a pri isteku ugovora za godinu dana cijena zlata poraste na 1400$, prodavač ugovora će kupcu isplatiti 100$, a ako cijena padne na 1250$, kupac ugovora će prodavaču isplatiti 50$ po unci plemenite kovine. Pri tome je financijska posljedica za kupca ugovora istovjetna fizičkom posjedovanju unce zlata u dogovorenom periodu, dok je financijska posljedica za prodavača ugovora jednaka prodaji fizičke poluge zlata i ponovnoj kupnji za godinu dana.

Zbog različitih potreba i želja sudionika na financijskim tržištima, postoje različite financijske izvedenice pomoću kojih se može trgovati cijenom plemenitih metala, dionica, dioničkih indeksa, obveznica, energenata, poljoprivrednih proizvoda, valuta na Forex tržištu itd. Najpoznatiji tipovi financijskih izvedenica su futuresi (budućnosnice), forward ugovori, opcije i financijski ugovori razlike (CFD-ovi).

Mogućnost ostvarivanja profita na padu cijene

Trgovanje ugovorima na zlato, srebro, platinu i ostale plemenite metale omogućuje ostvarivanje profita pri padu njihove cijene. Takva financijska transakcija se stručno zove “short selling” (“kratka prodaja”). Netko može procijeniti da će cijene plemenitih kovina padati zbog sve bržeg gospodarskog rasta i optimizma na globalnoj razini i odluči profitirati na tome. Sve što treba napraviti je sklopiti prodajni ugovor na financijsku izvedenicu na plemeniti metal kojeg želi, npr. platinu. Ako je to napravio pri cijeni od 1300$ po unci, a cijena platine pri isteku ugovora se nalazi na 1000$, od suprotne strane u transakciji će dobiti 300$ što će za prodavača ugovora predstavljati čisti profit. Otvaranje “short” pozicije je ekvivalent prodaji npr. jedne unce fizičke platine po 1300$ i kasnijoj kupnji jedne unce po 1000$. Pri tome bi prodavač na kraju ponovno imao istu količinu platine koju je imao na početku, ali i dodatnih 300$.

Što je financijska poluga?

Budući da nema potrebe da ugovori kojima se trguje imaju pokriće sve dok su obje strane sigurne da će financijski učinak trgovanja financijskim izvedenicama biti jednak trgovanju fizičkim plemenitim metalom ili nekom drugom imovinom, sudionike transakcije ništa ne sprječava da dogovore ugovor kojim će multiplicirati pomak cijene imovine kojom se trguje. Npr. kupac i prodavač se mogu dogovoriti da ugovor multiplicira pomak cijene zlata dva puta, pri čemu je korištena financijska poluga od 2:1. To znači da će pri porastu cijene od 1% kupac ugovora ostvariti profit od 2%, dok će u istoj situaciji  prodavač ostvariti gubitak od 2% dogovorene vrijednosti ugovora. 

U trenutku pisanja teksta, u Europskoj uniji je na financijske ugovore razlike (CFD-ove) maksimalna dozvoljena financijska poluga čak 500:1. To znači da ako netko kupi ugovor vezan uz spot cijenu zlata, a cijena poraste za 1%, ostvareni prinos bi bio čak 500% na inicijalni ulog. Budući da se cijena zlata često promijeni za 1% u samo nekoliko sati, trgujući financijskim izvedenicama na zlato uz visoku financijsku polugu u vrlo kratkom vremenu je moguće ostvariti ekstremno visoki profit.

Mane korištenja financijske poluge

Osim što multiplicira potencijalni profit, visoka financijska poluga multiplicira i potencijalni gubitak. Ako je u transakciji korištena poluga od 5:1, a cijena zlata padne za 5%, kupac takvog ugovora je ostvario gubitak od 25% na početni ulog, a ako cijena zlata padne za 20%, gubi cjelokupni ulog. Budući da su u kratkom roku mogući potpuno neočekivani pomaci cijene na neželjenu stranu, moguće je da investitor u navedenoj situaciji izgubi cjelokupnu investiciju zbog privremenog naglog pada cijene. Ako se cijena zlata kasnije oporavi ili poraste iznad početne razine, investitor u financijske izvedenice vezane uz zlato od toga neće imati nikakve koristi.

Druga mana trgovanja zlatom pomoću financijske poluge je mogućnost da druga strana u transakciji neće moći ispoštovati svoje financijske obveze prema kupcu koji je ostvario profit. Npr. kupac financijskog ugovora ostvari prinos od 100% na početni ulog i odluči unovčiti svoj profit, ali financijska institucija preko koje je trgovao proglasi bankrot. Iako je taj rizik nizak kada su u pitanju velike regulirane financijske institucije u razvijenim zemljama, ipak postoji i nikada ga ne treba isključiti. Ma koliko god velika bila, svaka kompanija se može naći u financijskim problemima i bankrotirati.

Treća mana korištenja poluge pri ulaganju u zlato su troškovi. Naime, na određene izvedenice dostupne malim ulagačima, brokerske kuće koje ih nude zaračunavaju visoke troškove držanja pozicija otvorenim. Argument kojeg pri tome koriste je da kapital nije besplatan te da ako netko hoće uložiti 100 puta više novca u zlato ili neki drugi instrument, treba platiti “posudbu” tog novca. Krajnji rezultat je niža profitabilnost takvog načina ulaganja nego što bi bila da troškova poluge nema.

Zaključak

Budući da je zlato dugoročna investicija kojom kupci ove plemenite kovine žele postići sigurnost, očuvati vrijednost kapitala i postići neovisnost o financijskim i državnim institucijama, ulaganje u zlato preko financijskih izvedenica nije mudra odluka. Naime, situacije u kojoj se najviše vidi vrijednost zlata su upravo gospodarske i političke krize u kojima raste vjerojatnost da druga strana u transakciji neće biti u mogućnosti ispuniti financijske obveze prema vama, stoga posjedovanje papirnog zlata ne postiže cilj koji ste pokušali postići ulaganjem u zlato.

Korištenje financijske poluge zaista može dovesti do ostvarivanje višeg prinosa pri ulaganju u zlato, ali također može dovesti i do većeg gubitka. Pri korištenju visoke poluge moguće je čak izgubiti cjelokupni ulog. Za nekoga tko ulaže u zlato, takav rizik u pravilu nije prihvatljiv. Ozbiljni ulagači u investicijsko zlato odabiru ovu investicijsku klasu zbog sigurnosti i dugoročne stabilnosti koju ona pruža, a igranje s financijskom polugom je mudrije prepustiti bankarima i špekulantima s Wall Streeta.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!