24.06.2020.

Financijski balon ili mjehur (eng. bubble) termin je koji se koristi za situaciju na tržištu dionica u kojoj su dionice masovno precijenjene, a njihov rast cijena potiče brojne špekulante koji sve više ulažu u njih, iako rast cijena nema realnog pokrića. Prije ili kasnije, svaki balon pukne, cijene dionica naglo padnu što ostavi brojne investitore i špekulante u velikom gubitku. Nekoliko se takvih balona na tržištu dionica dogodilo u nedavnoj povijesti. 

Jeremy Grantham, poznati investitor s dugogodišnjim iskustvom, predvidio je tri financijska balona prije nego što je bilo očito da će puknuti. Radi se o balonu 1989. godine na japanskom tržištu, balonu 2000. godine popularno nazivanom “dot com bubble” te posljednjem balonu koji je ostavio brojne negativne posljedice na investitore, onomu koji je prethodio krizi 2008. godine. Gratham je zbog toga stekao veliki ugled u investitorskim krugovima, pa se njegova predviđanja i danas ozbiljno razmatraju. 

Novi financijski balon

Grantham je pozornost mnogih investitora dobio ranije ovaj tjedan kad je izjavio da se tržište dionica trenutno nalazi u novom balonu kakvog do sada nikad nije vidio. “Ovo što se događa je ludo, skok bez presedana!”, izjavio je Grantham za CNBC. Dodao je da veliki baloni poput ovoga mogu potrajati neko vrijeme bez da većina investitora zna da se nalaze u njemu, što im na kraju može donijeti veliku štetu.

Više je razloga zašto Grantham smatra da su dionice trenutno izrazito precijenjene. Najbitniji je razlog to što su zarade većine poduzeća znatno manje nego prošle godine. To je, naravno, uzrokovano koronakrizom koja je potresla cjelokupno američko gospodarstvo. Kriza je tek na svojemu početku i brojni bankroti tek se očekuju, ali to ne sprječava rast cijena dionica kompanija koje posluju lošije nego prošle godine. Grantham smatra da to ne odražava realno stanje gospodarstva te da je korekcija cijena dionica neizbježna.

zarada po dionici

Slika 1: promjena u zaradama po sektoru u drugom kvartalu 2020., izvor: Axios

Osim znatno nižih profita kompanija, dodatni razlog zbog kojeg Grantham smatra da kretanje dionica ne odražava pravo stanje u gospodarstvu je rekordna razina nezaposlenosti u SAD-u. Velik broj novih nezaposlenih ljudi zasigurno će smanjiti osobnu potrošnju stanovništva u narednom periodu što će dodatno pogoditi poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi. 

Kako je nastao balon?

Ako je mnogima poput Granthama jasno da je tržište dionica precijenjeno, postavlja se pitanje kako je do toga uopće došlo i zašto ljudi nastavljaju kupovati takve dionice. 

Odgovor leži u masovnim poticajima koje su američka vlada i središnja banka (Fed) upumpali u gospodarstvo. Naime, nakon kratkog pada ranije ove godine, tržište dionica krenulo je s oporavkom i stvaranjem novog balona nakon što je Fed krenuo s masovnim programom poticaja putem kojeg je do sada upumpano čak 3 trilijuna dolara u gospodarstvo. Mnogi smatraju kako je to pravi razlog nastanka balona, budući da je velik dio tog novca završio na financijskim tržištima, a ne u džepovima građana. To bi značilo da je rast cijena dionica stvoren umjetno – upumpavanjem novca, a ne organski – poslovanjem kompanija. 

Osim toga, sve je veći broj amaterskih špekulanata na tržištu dionica koji su spremni preuzeti veći rizik, što dodatno diže cijene dionica gore. Porast broja takvih igrača ima više uzroka. Sve je lakše trgovanje pojedincima koje je omogućeno razvojem brojnih digitalnih platformi, a neki su državne poticaje iskoristili za špekuliranje dionicama s nadom u laku i brzu zaradu. Neki čak povezuju rast broja špekulanata sa smanjenom ponudom sportskih kladionica uzrokovanom otkazivanjem sportskih događaja što one sklone klađenju okreće tržištu dionica. 

Hoće li financijski balon uskoro puknuti?

Točno vrijeme puknuća financijskog balona nije moguće predvidjeti jer na to utječe veliki broj nepredvidljivih faktora, ali moguće je zaključiti da će do puknuća doći. Velika ekonomska kriza uzrokovana pandemijom potrajat će barem još dvije godine, predviđa OECD, što znači da neće doći do priželjkivanog brzog oporavka gospodarstva. 

Mogući drugi val pandemije, ogromna nezaposlenost i sve veći broj bankrota kad-tad će se preslikati i na tržište dionica koje ne može zauvijek ostati imuno na gospodarsku situaciju u svijetu. Mnogi se investitori stoga okreću sigurnijim oblicima ulaganja koji ne ovise o gospodarskim kretanjima.

Investicijsko zlato

Jedan od takvih oblika ulaganja je investicijsko zlato koje se kroz povijest pokazalo kao siguran način ulaganja novca za vrijeme gospodarskih kriza. Naime, za vrijeme prošle gospodarske krize, od 2007. do 2011. godine, cijena zlata u dolarima narasla je za čak 200%. 

Budući da brojni analitičari smatraju kako će se ista stvar ponoviti i u ovoj krizi, sve više investitora okreće se ovom plemenitom metalu kako bi se zaštitili od negativnih kretanja na dioničkom tržištu, očekujući pad cijene dionica i rast cijene zlata.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!