Hiperinflacija je najveći strah svih središnjih banaka na svijetu i situacija koju monetarne vlasti u svakoj državi žele izbjeći pod svaku cijenu. Kroz povijest se dogodilo mnogo hiperinflacija, a svaka od njih ostavila je dubok trag u državi koju je pogodila.

Što je hiperinflacija?

Hiperinflacija je stanje u gospodarstvu u kojemu valuta koja služi kao službeno sredstvo plaćanja naglo gubi svoju vrijednost, a cijene u kratkom roku skaču do izrazito visokih razina. Radi se o ekstremnoj inflaciji koja dovodi do situacije u kojoj štediše izbjegavaju štediti u valuti kojoj pada vrijednost, a trgovci traže alternativne načine plaćanja kako bi osigurali isplativost poslovanja. 

Budući da visoka inflacija tjera ljude da dobavljaju druge oblike novca poput stranih valuta ili zlatnog novca, to stvara začarani krug koji dodatno smanjuje vrijednost domaće valute te naposljetku dovodi do hiperinflacije u kojoj je domaća valuta praktički bezvrijedna. Upravo bi zato glavni cilj svake središnje banke trebao biti kontrola inflacije, no kroz povijest se pokazalo da to nije uvijek jednostavno izvesti.

njemačka marka inflacija

Slika 1: novčanica od 50 bilijuna njemačkih maraka tiskana za vrijeme hiperinflacije, izvor: Wikimedia Commons

Kako dolazi do hiperinflacije?

Svaka hiperinflacija koja se u povijesti dogodila jedinstvena je i ima svoje specifične uzroke, ali moguće je ukazati na neke zajedničke faktore koji često prethode ovoj negativnoj ekonomskoj pojavi. 

Do hiperinflacije često dolazi uslijed velikih društvenih previranja u zemlji kao što su ratovi, revolucije, masovni prosvjedi i sl. Nestabilna društvena situacija tjera vanjske investitore iz zemlje, otežava zaduživanje državi na vanjskim tržištima kapitala te smanjuje porezne prihode zbog čega država mora tražiti novac u drugim izvorima.

Peter Bernholz, poznati švicarski ekonomist, analizirao je 29 povijesnih hiperinflacija i zaključio da je 25 od njih nastalo kao rezultat prevelikog deficita u državnom proračunu.

U takvoj se situaciji država može okrenuti printanju novog novca kako bi si osigurala sredstva za sve potrebne rashode. To u kratkom roku može pomoći u rasterećenju državnog proračuna, ali nagli porast ponude novca u srednjem i dugom roku može dovesti do pada vrijednosti valute i povećanja razine cijena u gospodarstvu, što stvara hiperinflaciju.

Osim proračunskog deficita, na pojavu hiperinflacije mogu utjecati faktori kao što je veliki pad izvoza roba i usluga koji umanjuje vanjsku potražnju za domaćom valutom, što ju čini manje vrijednom. 

Čeka li nas nova hiperinflacija?

Otkad je svjetski monetarni sustav maknut sa zlatnog standarda, hiperinflacija u svijetu nije nepoznata pojava. Ljudi s ovih prostora dobro se sjećaju hiperinflacije u Jugoslaviji, ali i u novije vrijeme ova pojava nije neobična kao što je moglo biti vidljivo u Zimbabveu, Venezueli ili u Iranu koji planira uvesti novu valutu kako bi se borio s inflacijom.

Većina tih hiperinflacija bile su lokalizirane te su pogodile određene dijelove svijeta, no što ako neka od jačih svjetskih valuta o kojima ovisi svjetsko gospodarstvo poput američkog dolara ili eura doživi visoku razinu inflacije?

deficit SAD

Slika 2: kretanje proračunskog deficita SAD-a kroz zadnjih 20 godina (u milijunima dolara), izvor: tradingeconomics.com

Pojava nove krize uzrokovane pandemijom koronavirusa poljuljala je svjetsko gospodarstvo, a time i monetarni sustav. SAD je počeo s masovnim programima kvantitativnog popuštanja, tj. upumpavanja novog novca u optjecaj, a proračunski deficit dosegao je nikad viđene razine zbog čega se država mora sve više zaduživati na tržištu kapitala. 

Uz to, pandemija negativno utječe na svjetsku trgovinu koja je već prije bila pogođena trgovinskim ratom SAD-a i Kine. Pandemija je također posebno jako pogodila turistički sektor, što utječe na potražnju za pojedinim valutama, a nadolazeći izbori za američkog predsjednika i sve veća društvena nestabilnost stvaraju dodatnu podlogu za ekonomsku neizvjesnost. 

Ukoliko bi američki dolar naglo izgubio dio vrijednosti, negativne posljedice bi se brzo osjetile i u Eurozoni koju također potresa nova kriza i političke trzavice vezane uz monetarnu politiku. Stabilnost gospodarstva cijelog svijeta ovisi o američkom dolaru, a povjerenje u američki dolar slabi.

Kako se zaštititi od hiperinflacije?

Hiperinflacija najviše pogađa one koji velik dio svoje imovine drže u novcu. Iz tog je razloga logično štititi se od pada vrijednosti novca investiranjem u druge oblike imovine koji će vrijednost zadržati čak i kad novac gubi na vrijednosti. Budući da vrijednost dionica i obveznica direktno ovisi o stanju u gospodarstvu, ulaganje u ovako rizične oblike imovine u slučaju hiperinflacije nije dobra ideja.

S druge strane, investicijsko zlato se pokazalo kao najbolji način čuvanja vrijednosti u doba hiperinflacije. Budući da mu je ponuda oskudna, njegova vrijednost u pravilu prati ili čak premašuje inflaciju. Zlato je poznato kao najbolja vrsta ulaganja za vrijeme ekonomskih kriza, a uz to je vrlo likvidno, prenosivo i jednostavno za skladištiti. Strah od inflacije i ekonomske neizvjesnosti tjera ljude zlatu, pa ne čudi da potražnja za ovim plemenitim metalom u zadnje vrijeme sve više raste.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!