16.04.2021.

Investicijsko zlato ulagački je instrument u kojeg ulažu veliki i mali investitori diljem svijeta, od Sjeverne Amerike do istočne Azije. S obzirom da se radi o popularnom ulaganju u mnogim zemljama, moguće je primijetiti brojne kulturološke razlike koje utječu na motivacije i ponašanje ulagača u zlato. 

Iako u suštini ulažu u istu stvar – zlato – prosječni ulagač iz Kine i Indije, ali i istočne Europe, razlikuje se od onog iz Amerike ili zapadne Europe. Moguće je stoga podijeliti investitore u zlato u dvije skupine – zapadnu i istočnu. Naravno, granice nisu jasno definirane i uvijek će postojati mnogo iznimaka, ali određene je trendove koji ovise o kulturi jasno moguće promatrati.

Papirnato zlato na zapadu, fizičko zlato na istoku

Ulaganje u zlato moguće je na više načina – kupnja fizičkog zlata u obliku poluga i zlatnika; kupnja udjela u ETF fondovima koji ulažu u zlato; ulaganje u dionice rudarskih kompanija; ulaganje u razne financijske izvedenice vezane uz zlato itd. 

Trenutna je situacija takva da ulagači na zapadu više naginju ulaganju u papirnato zlato, odnosno ulaganju u ETF-ove ili izvedenice, dok ulagači na istoku više vjeruju fizičkom zlatu u obliku zlatnih poluga ili zlatnika. To ne znači da nitko na zapadu ne ulaže u fizičko zlato ili nitko na istoku u financijske izvedenice, ali postoji korelacija između razvijenosti financijskog tržišta i sklonosti ulagača ulaganju u papirnato zlato.

Ovaj fenomen jednostavno je objasniti utjecajem kulturoloških i povijesnih faktora, a sve se svodi na (ne)povjerenje stanovništva u papirnate valute, financijski sustav i stabilnost države. 

Naime, u zapadnim razvijenim državama, inflacija nije predstavljala veliki problem u proteklih pedesetak godina, povjerenje u nacionalnu valutu je visoko kao i povjerenje u financijski sustav te građani nemaju razloga za očekivanje potpunog kolapsa gospodarstva. Zbog toga, ulagači u zlato osjećaju se sigurnima kada u zlato ulažu putem financijskog sustava jer ne osjećaju potrebu za držanjem fizičkog zlata u vlastitom posjedu.

S druge strane, istočni ulagači znatno su skeptičniji prema papirnatim valutama, s obzirom da su imali prilike relativno nedavno svjedočiti visokim inflacijama koje su praktički izbrisale njihovu ušteđevinu preko noći. Osim toga, povjerenje u financijski sustav i nacionalna gospodarstva vrlo je krhko u zemljama istočne Europe i Azije, zbog čega ulagači preferiraju svoje zlato držati u fizičkom obliku kod sebe, kako bi zaštitili svoju imovinu.

Na zapadu fokus na cijenu, na istoku fokus na vrijednost

Poznati pisac Oscar Wilde napisao je još 1890. godine da “danas ljudi znaju cijenu svega, a vrijednost ničega”.

Ovaj se citat uvelike može primijeniti i na tržište zlata na zapadu. Naime, cijena je najveći motivator kod zapadnih ulagača u zlato i interes za žutim plemenitim metalom na zapadu u pravilu raste kada cijena zlata bilježi rast, što se moglo primijetiti prošle godine.

S druge strane, cijena zlata u manjoj mjeri utječe i na istočne ulagače, ali u suprotnom smjeru – njihov interes za kupnjom raste kada cijena pada. Razlog tomu je što istočni ulagači naglasak ne stavljaju na cijenu zlata, nego na njegovu vrijednost pa pad cijene koriste kao priliku kupnje sa svojevrsnim popustom.

Vrijednost zlata nije jednostavno brojčano izraziti kao njegovu cijenu, ali povijest je pokazala da zlato svoju vrijednost odlično zadržava kroz desetljeća, ali i stoljeća, dok njegova cijena bilježi veće promjene. Istočni ulagači, ali i oni tradicionalni zapadni, promjenu cijene zlata ne doživljavalju kao promjenu vrijednosti zlata, već kao promjenu vrijednosti valute u kojoj se cijena izražava.

Primjerice, unca zlata prije stotinu godina imala je cijenu od oko 20 američkih dolara, dok je cijena unce u trenutku pisanja ovog članka 1780 dolara. Znači li to da je zlato toliko dobilo na vrijednosti ili pak da je dolar izgubio na vrijednosti, procijenite sami.

Tko je u pravu – istok ili zapad?

Iako su zapadne zemlje u pravilu razvijenije i financijski osvještenije od istočnih zemalja, kada je u pitanju zlato, istočni ulagači imaju realniji pogled na takvu vrstu ulaganja. Na zapadu često prevladava mišljenje kako živimo u stabilnom vremenu, gospodarstvo uvijek raste, periodi velikih nestabilnosti su stvar prošlosti, a financijskom sustavu može se vjerovati.

No, povijest je puna primjera u kojima su oni koji su tako razmišljali bili u potpunosti nespremni na brojne događaje i krize koje su se pojavile, kao što su Velika depresija i svjetski ratovi. Nedavna recesija i pojava globalne pandemije također su primjeri velikih nepredvidljivih događaja koji negativno utječu na gospodarstvo i novčanu štednju pojedinaca.

Ulagači na istoku toga su puno svjesniji nego oni na zapadu jer su mnoge te negativne pojave osjetili na svojoj koži ne tako davno te znaju da se one uvijek mogu ponoviti. Trenutno zato svjedočimo masovnom izljevu zlata sa zapada prema istoku, a kao kupci prednjače Kina, Rusija, ali i manje istočnoeuropske zemlje poput Poljske ili Mađarske čija je središnja banka u samo tri godine povećala zalihu zlata za čak 3000%

Tko je u pravu, istok ili zapad, pokazat će vrijeme. Ono što je sigurno – ulagači koji drže fizičko zlato kod sebe imaju puno veću sigurnost i zaštitu imovine od onih koji fizičko zlato ne posjeduju.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!