Investicijsko zlato – Sigurna i sve popularnija investicija u Hrvatskoj

Zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika kategoriziranih kao investicijsko zlato u svijetu je već desetljećima idealan izbor malih ulagača koji traže sigurno ulaganje otporno na krize, recesije, ratove i inflaciju. Osim toga, ulaganje u zlato znatno je isplativije od oročene štednje.

Cijena zlata godišnje raste 7% (prosječni rast u zadnjih 20 godina), a za vrijeme recesija cijena ovog izuzetno traženog plemenitog metala raste i do 30% godišnje. Zbog rasta dionica na stranim tržištima koji traje cijelo desetljeće, u zadnjih nekoliko godina sve se više ljudi odlučuje za ulaganje u investicijsko zlato. 

Još jedan veliki razlog zašto sve više Hrvata ulaže u zlato je to što je ono oslobođeno poreza na kapitalnu dobit koji iznosi 12% godišnje.

Zašto se investicijsko zlato smatra najsigurnijim oblikom ulaganja?

Kada se govori o sigurnim ulaganjima, većini ljudi na pamet padaju neketnine ili oročena štednja. No, ti oblici ulaganja novca imaju mane koje mogu rezultirati gubitkom cijele ili gotovo cijele investicije. Investicijsko zlato je jedan od načina koji omogućuje snižavanje tog rizika. U nastavku pogledajte usporedbu različitih načina dugoročnog ulaganja novca.

Oročena štednja

Ovaj oblik ulaganja zaista spada u kategoriju relativno sigurnih ulaganja, no treba imati na umu da je u pravilu neisplativ. Kamatne stope su vrlo niske te najčešće ne pokrivaju stopu inflacije. To dugoročno dovodi do gubitka vrijednosti kapitala, što čak i financijski neupućeni ljudi intuitivno znaju i formuliraju na način “Nekad je 100 njemačkih maraka vrijedilo više nego danas 100 eura”. Bez obzira o kojoj se banci radi, postoji vjerojatnost bankrota banke, pri čemu štediše gube svoj ulog. Za vrijeme financijske krize koja je počela 2008. godine, propale su neke od najvećih svjetskih banaka, a mnoge druge su u zadnji čas spašene intervencijama nacionalnih država.

Neki će reći da pri štednji u hrvatskim bankama nema opasnosti, jer fond za osiguranje depozita garantira iznos do 100.000 eura svakom štediši. No, postoji kvaka. Isplata bi bila u protuvrijednosti u hrvatskim kunama, a nema nikakve garancije da će tečaj biti povoljan. Zakon o osiguranju depozita – Članak 7.:

“(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.”

Dakle, ako bi došlo do financijskog sloma države zbog rata, prirodne katastrofe i sl., štediše bi zaista dobili kompenzaciju, no tko zna po kojem tečaju. Za primjer takve katastrofe ne treba ići daleko. Dovoljno se sjetiti pada vrijednosti jugoslavenskog dinara koji je postao potpuno bezvrijedna valuta. Sličnih primjera u svijetu ima mnogo, a oni koji smatraju da je to nemoguć scenarij za kunu ili čak euro, trebali bi proučiti kako su prolazile valute bez zlatnog pokrića kroz povijest.

Ulaganje u nekretnine

Čak ni nekretnine nisu garancija očuvanja kapitala u dugom roku. Naime, vrijednost kuća i stanova s vremenom pada zbog ograničenog vijeka trajanja materijala od kojih su izgrađene. Renovacijama se vijek trajanja može produžiti, no to zahtjeva dodatna ulaganja. Dodatan rizik za nekretninu su požari, poplave, oluje i potresi koji mogu u potpunosti uništiti nekretninu. Naravno, postoje osiguranja kojima se može zaštititi od prirodnih katastrofa, no to opet zahtjeva dodatna ulaganja.

Ne treba zanemariti niti mogućnost rata, nacionalizacije ili lokalnih problema koji mogu srušiti vrijednost nekretnine, kao što su otvaranje bučnog noćnog kluba u susjedstvu ili otvaranja gospodarskih postrojenja kao što su rafinerije, klaonice i sl., koji značajno smanjuju interes za kupnju nekretnine u kvartu.

Čak i u idealnim uvjetima, nekretnine su u pravilu vrlo nelikvidna imovina. Ako ih vlasnik želi pod hitno prodati, mora pristati na osjetno nižu cijenu od realne vrijednosti.

Kupnja investicijskog zlata

Svi spomenuti rizici mogu se izbjeći ulaganjem novca u investicijsko zlato, tj. zlatne poluge ili kovanice. Naime, za razliku od štednje koja u banci može propasti zbog financijskog sloma države, zlato uvijek čuvate gdje želite pa ne morate brinuti o stabilnosti financijskog sektora. Naprotiv, u ekonomskim recesijama ili u vrijeme političkih nestabilnosti, vrijednost zlata i ostalih plemenitih metala ima tendenciju rasta. U nastavku pročitajte koji su dodatni razlozi za kupnju zlata.

Sedam razloga za ulaganje u investicijsko zlato

Ulaganje u investicijsko srebro i zlato oduvijek je bio dobar način čuvanja vrijednosti. U vrijeme globalno prisutnih valuta kao što su američki dolar, euro, britanska funta, te brzog i jednostavnog prebacivanja kapitala putem interneta u dionice, investicijske fondove, kriptovalute i sl., mnogi smatraju da je doba plemenitih metala prošlo. No, upravo zato što većina ljudi trenutno ne posjeduje plemenite metale, idealno je vrijeme za ulaganje u investicijsko zlato u obliku poluga, kao i u kovanice kao što su npr. austrijski zlatni dukati. U nastavku pročitajte razloge zbog kojih bi cijena zlata i ostalih plemenitih kovina u narednim godinama trebala rasti:

1. Globalni dug je neotplativ

Zaduženost država i građana raste u gotovo svim zemljama svijeta. Zbog modela funkcioniranja modernih monetarnih sustava, dug je nemoguće otplatiti. Postoje samo dva načina da se količina duga smanji. Prvi je štampanje novog fiat novca, čime će postojeći novac gubiti vrijednost (doći će do inflacije ili hiperinflacije), a drugi način je masovni otpis dugova – države jednostavno neće platiti svoje dugove, pri čemu će mnoge financijske institucije i njihovi štediše izgubiti dio ili cjelokupni ulog. U oba scenarija, cijena zlata, srebra, platine i ostalih plemenitih metala značajno će porasti.

2. Sve veća potražnja iz zemalja u razvoju

Ako globalni gosporarski rast bude visok i kupovna moć ljudi u zemljama u razvoju (kao što su Kina i Indija) nastavi rasti, rast će i interes za kupnjom zlata. Naime, mnogi ljudi koji su svjesni vrijednosti zlata si ga jednostavno ne mogu priuštiti. Ako stotine milijuna ljudi u siromašnim zemljama izađe iz siromaštva te stekne određeni kapital, dio ih će se odlučiti za sigurnu investiciju – ulaganje u investicijsko srebro ili zlato u obliku poluga.

3. U dobra sve veće kontrole daje neovisnost

Države i financijske institucije poput banaka nameću sve veću kontrolu nad protokom kapitala i općenito nad svakodnevnim životom prosječnih građana. S rastom kontrole, raste i mogućnost zlouporabe informacija ili čak krađe financijske imovine. Budući da zlatne poluge ili zlatnike možete čuvati gdje god želite i koliko god dugo želite, ulaganje u investicijsko zlato pruža mnogo veći stupanj anonimnosti i neovisnosti o bankama i državi.

4. Metali su fizički vrlo otporni

Papirni novac s vremenom gubi na vrijednosti zbog inflacije, a osim toga, može biti u potpunosti uništen vatrom, vodom, namjernim ili slučajnim trganjem novčanica. Digitalni novac na računu u banci je pod rizikom hakerskog napada i krađe te pod rizikom blokade od strane banke ili državnih institucija. Zlato je fizički gotovo neuništivo. Otporno je na vlagu, vatru, mnoge kiseline te ne hrđa, što znači da će za tisuću godina biti u istom stanju kao to je danas.

5. Univerzalno prepoznato kao poželjna imovina

Jeste li ikada pokušali u stranoj zemlji platiti hrvatskim kunama? Vjerojatno ne, zato što znate da izvan granica Hrvatske, osim u malobrojim bankama i mjenjačnicama, kune ne vrijede ništa. U udaljenijim zemljama ne možete ih zamjeniti niti u mjenačnici. Isti problem nastaje kad u Hrvatskoj pokušate zamjeniti vijetnamsku ili čileansku valutu – nemoguća misija, jer neobični šareni papirići nisu prepoznati kao nešto vrijedno. Sa zlatom takvih problema nema. U cijelom svijetu je prepoznato kao poželjna imovima i vrlo lako ćete ga moći zamjeniti za lokalnu valutu ili drugu vrijednu imovinu, pogotovo ako je u obliku zlatnih poluga ili zlatnika.

6. Prenosivo je za razliku od nekretnina

Ostala fizička imovina kao što su kuće, stanovi, zemljišta na vrijednosti može izgubiti zbog cijelog niza događaja kao što su ratovi, poplave, gradnje prljave tvornice ili bučne prometnice. Do pada vrijednosti dolazi zbog nemogućnosti da se takva imovina prenese na drugu lokaciju. Upravo je prenosivost još jedna važna karakteristika zlata i srebra. Mala količina ovih metala sadrži veliku vrijednost, stoga ga je vrlo lako staviti u džep ili torbu i odnijeti gdje god želite. Budući da i drugi ljudi cijene ovu karakteristiku, uvijek će biti spremni kupiti investicijsko zlato.

7. Dugoročno donosi veći prinos nego štednja

Budući da svaka zemlja na svijetu konstantno povećava količinu novca u optjecaju, svaka valuta konstantno gubi vrijednost. Čak niti kamatne stope na štednju ne pokrivaju pad kupovne moći, zbog čega su se mudri ljudi oduvijek odlučivali za ulaganje u zlato. Dugoročno, prinos na posjedovanje zlata je mnogo veći nego prinos od kamate na štednju. Kada je u pitanju investicijsko zlato visoke čistoće, u posljednjih dvadesetak godina cijena je u prosjeku rasla 7% godišnje.

Izdvojeno iz ponude Banke Zlata

Svjetski moćnici koji ulažu u zlato

Zlato je oduvijek bilo novac kraljeva i bogatih ljudi. Iako je u današnje vrijeme svaka država u svijetu napustila zlatni standard i ne pokriva vrijednost papirnog novca plemenitim metalom, imućni ljudi još uvijek preferiraju investicijsko zlato kao idealan način čuvanja kapitala. Robert Kiyosaki, poznati autor knjige “Bogati otac – siromašni otac”, kaže: “Zlato je magnet za bogatstvo. Stoga, ako netko želi da mu prihodi rastu, samo treba ulagati u tu plemenitu kovinu.”

Budući da je jedan od razloga kupovine zlata anonimnost i postizanje neovisnosti o ekonomskoj situaciji u državi, velika većina kupaca poluga ne voli javno pričati o tome posjeduju li ih i koliko. No, analizirajući statističke podatke o prodaji plemenitih metala u pojedinim zemljama, može se zaključiti da posljednjih godina Nijemci postali najveći kupci ove plemenite kovine. Naime, tijekom 2016. godine, građani Njemačke su kupili približno 175 metričkih tona novčića i investicijskih poluga. Vrijednost tog zlata je iznosila približno 7 milijardi eura. Njemačka vlada također želi doći do što veće količine spomenutog plemenitog metala. U posljednje četiri godine, Njemačka je iz New Yorka i Pariza vratila 674 metričke tone zlatnih poluga, te je postala druga zemlja na svijetu po visini rezervi, odmah iza SAD-a.

No, vratimo se na pojedince. Jedan od najpoznatijih privatnih investitora u plemenite metale je milijarder George Soros. Njegov fond je 2016. godine uložio 264 milijuna dolara u dionice najveće rudarske kompanije koja rudari plemenite metale – Barrick Gold. Soros je također kupio više od milijun opcija na kupnju udjela u fondu koji prati cijenu zlata – SPDR Gold ETF.

John Paulson, američki investitor i fond menadžer u metale ulaže još više. Njegov fond je preko financijskih izvedenica i dionica kompanija koje se bave zlatom u žuti plemeniti metal uložio približno 1,5 milijardi dolara. Tijekom 2009. godine je izjavio: “Zbog zabrinutosti po pitanju dolara, tražili smo drugu valutu za denominaciju naših investicija. No, otkrili smo da je kod drugih valuta poput britanske funte ili eura, situacija jednako loša. Zbog nesigurnosti vezanih uz sve papirne valute, zaključili smo da je investicijsko zlato najbolja i najsigurnija valuta.”

Stanley Druckenmiller je jedan od najuspješnijih investitora u povijesti. Njegov fond u periodu od 1986. do 2010. godine kada je zatvorio fond i otišao u mirovinu imao prosječni godišnji prinos od čak 30%, a u navedenom periodu nikad nije imao godinu u kojoj je napravio gubitak. 20% svojeg privatnog portfelja drži u zlatnim polugama.

Ray Dalio, još jedan fond menadžer s Wall Streeta, u jednoj je prigodi izjavio: “Ako ne posjedujete zlato, ne znate ništa ni o ekonomiji niti o povijesti”. Iako nije poznato koliko poluga posjeduje, ne treba sumnjati da je značajan dio portfelja ovog investitora vezan uz zlato.

Obitelj Rothschild, koju mnogi smatraju najbogatijom obitelji na svijetu, također preferira ulaganje u plemenite kovine. Njihov fond Rothschild Investment Trust (RIT) Capital Partners je po zakonu dužan objavljivati financijska izvješća, a 2016. godine je u jednom izvješća bilo navedeno “Udio fonda uloženog u investcijsko zlato i ostale plemenite metale je do ljeta povećan na 8% vrijednosti fonda”.

David Einhorn, menadžer kompanije za upravljanje investicijskim fondovima Greenlight Capital, također masovno ulaže u plemenite kovine. Početkom 2017. godine izjavio je da mu je investicijsko zlato top pozicija u fondovima, kao i: “Svih naših 6 fondova posjeduje fizičke poluge zlata”.

Kontraverzni američki predsjednik Donald Trump također cijeni zlato. Jednom prilikom je odobrio vlastitoj kompaniji da kao polog od poslovnog partnera prihvati tri poluge po 32 unce zlata, koje su u tom trenutku vrijedile 176 tisuća dolara. Javno je izjavio: “Vraćanje zlatnog standarda bi bilo teško za provesti, ali to bi bila odlična odluka. Imali bismo standard na kojem se temelji naš novac.”

Ako ste zainteresirani za ulaganje u investicijsko zlato, pozivamo Vas da pogledate našu ponudu zlatnih poluga ili investicijskih zlatnika. Slobodno nas kontaktirajte ako imate bilo kakvih pitanja o našim proizvodima ili ulaganju u zlato općenito!

_____

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!