Zlatni Krugerrand je kovanica koja se kuje u Južnoafričkoj Republici, a naziv je dobila po južnoafričkom predsjedniku Paulu Krugeru i južnoafričkoj valuti koja nosi naziv Rand. Na jednoj strani zlatnika je otisnut lik spomenutog predsjednika i naziv zemlje koja ih proizvodi, a na drugoj lik južnoafričke Springbok antilope, naziv zlatnika, količina zlata koje sadrži i godina proizvodnje. U nastavku saznajte zbog čega je počelo kovanje Krugerranda i zašto ih preferiraju ulagači u zlato diljem svijeta.

Zajedno s napuštanjem zlatnog standarda diljem svijeta prestala je potreba za kovanjem zlatnog novca u obliku zlatnika, stoga ih većina svjetskih kovnica nakon Drugog svjetskog rata više nije kovala u značajnijim količinama. No pomalo paradoksalno, upravo je napuštanje zlatnog standarda u svijetu povećalo interes za kupnjom zlata. Naime, mnogi financijski upućeni ljudi su bili svjesni da će se tempo tiskanja novca ubrzati nakon raskidanja veze sa zlatom, što će dovesti do pada njegove vrijednosti. Zbog toga su masovno počeli kupovati zlatne poluge. Budući da je imala najveću proizvodnju zlata na svijetu i htjela je olakšati ulaganje u zlato ljudima niže kupovne moći, Južnoafrička Republika je 1967. počela kovati Krugerrande – prve moderne zlatnike namijenjene ulaganju u žuti plemeniti metal.

Kovnica koja kuje Krugerrande je Rand Refinery, osnovana 1920. s ciljem rafiniranja ogromne količine zlata rudarene u toj zemlji, a koje je do tad rafinirano u Londonu. Od nastanka, navedena rafinerija je obradila gotovo 50.000 tona zlata, što predstavlja približno 30% sveg zlata izrudarenog u povijesti čovječanstva.

Budući da je zlato vrlo mekan metal, u Krugerrande se dodaje i nešto bakra, koji im daje veću čvrstoću i otpornost na grebanje i ostala oštećenja. Udio zlata u spomenutim zlatnicima je 91,67%, a udio bakra 8,33%, no to im niti najmanje ne smanjuje vrijednost jer se pri kupnji plaća samo količina čistog zlata u kovanici. Ona iznosi točno jednu troy uncu (31,1035g), a ukupna težina zlatnika je 33,93 grama. Krugerrandi su na početku kovani samo s udjelom od jedne unce čistog zlata, no kasnije su u proizvodnju uvedeni i Krugerrandi od polovine, četvrtine i desetine unce.

S obzirom na to da su spomenuti zlatnici bili praktički prvi moderni zlatnici, vrlo brzo su postali popularni diljem svijeta, a 1980. su činili gotovo 90% ukupne prodaje zlatnika na cijelom svijetu. Sveukupno je proizvedeno preko 50 milijuna Krugerranda od jedne unce, a rekordna godina po proizvodnji bila je 1978., kada ih je iskovano 6 milijuna. Nakon toga je proizvodnja pala zbog dva razloga. Prvi je to što su i druge kovnice počele kovati svoje zlatnike kao što su bečki filharmoničar, australski zlatni klokan, zlatni američki orao, kanadski javorov list itd. Drugi razlog je zabrana uvoza Krugerranda u zemlje poput SAD-a, Japana i Australije zbog apartheida koji je provođen u Južnoj Africi. Nakon što je apartheid ukinut, zabrana uvoza je uklonjena.

Po nekim procjenama, u optjecaju se trenutno nalazi 46 milijuna Krugerranda od jedne unce, koji sveukupno teže 1420 tona zlata, a novi se kuju svake godine. Zbog toga nije realno očekivati da će u bliskoj budućnosti ovi zlatnici dobiti numizmatičku vrijednost. No velika popularnost im daje drugu prednost. Lako ih je nabaviti i prodati u svim dijelovima svijeta. Naime, svaki ozbiljniji distributer investicijskog zlata će ih rado otkupiti jer zna da će ih relativno brzo moći preprodati novim kupcima. Upravo zbog toga su vrlo popularni među ulagačima u zlato.

Ako vas zanima kupnja Krugerranda po najpovoljnijim uvjetima u Hrvatskoj, slobodno nas kontaktirajte!

krugerrand