Austrijski zlatni Schilling

Zlatni Schilling je kovanica koja u zlatnom obliku predstavlja schilling, službenu valutu Republike Austrije od 1924. do 1938, te od 1945. do 1999. Pred Drugi svjetski rat Austrija je bila pripojena nacističoj Njemačkoj, pri čemu je schilling zamijenjen njemačkom Reichsmarkom. 1999. godine Austrija je uvela euro kao službenu valutu pa je schilling opet napušten.

Austrijski zlatni schilling dolazi u težinama 5,88 i 23,52 grama i s nominalnom vrijednošću 25 i 100 schillinga. Obje verzije sadrže 90% zlata. Ovaj zlatnik se redovito kovao od 1926. do 1938. godine, dok se u novije vrijeme kovao periodično, najčešće s ciljem obilježavanja povijsnih i kulturnih obljetnica. Na verzijama od 1926. do 1934. jedna strana ima navedenu nominalnu vrijednost (25 ili 100 schillinga) između dvije grančice runolista, te ugravirana dva klasa pšenice između godine izdanja. Na drugoj strani se nalazi natpis “REPUBLIK ÖSTERREICH” te lik carskog orla koji u kandžama drži srp i čekić. Neki smatraju da srp predstavlja austrijsku poljoprivredu, a čekić industriju, dok mnogi misle da je to simbol komunističkog pokreta, koji je u to vrijeme u Austriji bio dosta jak.

Na verzijama zlatnog schillinga kovanim od 1935. do 1938. jednoglavni orao je zamjenjen s dvoglavim (ali bez srpa i čekića) dok se s druge strane kovanice od 25 schillinga nalazi lik Svetog Leopolda, a na verziji od 100 schillinga se nalazi lik bogorodice i natpis “MAGNA · MATER · AUSTRIAE”.

Budući da se zlatni schilling za vrijeme prve austrijske republike kovao u relativno malim serijama, primjerci iz pojedinih godina imaju veliku numizmatičku vrijednost, pa bi prodaja zlatnih schillinga u budućnosti mogla biti vrlo unosna. Zlatnih kovanica od 100 schillinga je 1938. godine sveukupno iskovano samo 951, a do danas ih možda nije preživjelo više od par stotina. Više informacija o broju primjeraka iz pojedinih godina saznajte na ovoj stranici.

Münze Österreich, poznata austrijska kovnica koja ih kuje, kasnije je počela proizvoditi i zlatne schillinge s drugim nominalnim vrijednostima, težinama i postocima zlata. Npr. zlatni schilling s nominalnom vrijednošću 500 je izdavan s ciljem obilježavanja važnih obljetnica iz austrijske povijesti i najčešće je sadržavao 98,6% zlata, dok su zlatni filharmoničari sadržavali 99,99% zlata, zbog čega su postali jedni od najpopularnijih zlatnika na svijetu.

Kovanica od 1000 schillinga je izdana 1976. i po čistoći zlata je bila jednaka orginalnim zlatnim schillinzima (90% žute plemenite kovine). Označavala je tisućitu obljetnicu osnutka Babenberg dinastije koja je vladala Austrijom točno tisuću godina ranije. Ovaj zlatnik poput orginalne varijante na jednoj strani ima lik carskog orla koji u kandžama drži srp i čekić. Druga strana prikazuje pečat vojvode Friedrich II (viteza s kopljem na konju), godine obljetnice (976. – 1976.) te natpis “EINSETZUNG DER BABENBERGER”, što znači “Osnivanje dinastije Babenberg”.