Britanski zlatni sovereign

Britanski zlatni sovereign je jedan od najpoznatijih zlatnika na svijetu. The Royal Mint ga u različitim varijantama kuje od 1489., a mnoge starije verzije imaju veliku numizmatičku vrijednost. S nominalnom vrijednosti od jedne funte kuje se od 1817., kada je britanska vlada ovim zlatnikom odlučila zamijeniti papirne novčanice od £1. Pomalo je neobično da u prvim godinama kovanja zlatni sovereign nije bio popularan u javnosti. Naime, ljudi su preferirali papirne novčanice jer ih je lakše bilo nositi u većim količinama pa je vlada morala zakonima ograničavati tiskanje novčanica male nominalne vrijednosti da bi britanski sovereign zaživio. Kasnije je cilj postignut i ovaj zlatnik je postao vrlo cijenjen u međunarodnoj trgovini, što je olakšavalo posao britanskim trgovcima diljem svijeta.

Britanski zlatnik sovereign teži 7,98805 grama od čega je 91,7% zlato, a ostatak bakar ili ostali metali. S jedne strane se nalazi lik Svetog Juraja (Georgea) na konju koji ubija zmaja, dok je na drugoj strani lik britanskog monarha u vrijeme kovanja zlatnika: George III, George IV (dvije verzije), William IV, Victoria (četiri verzije), Edward VII, George V (dvije verzije), Elizabeth II (pet verzija). Na trenutnoj verziji oko lika kraljice je navedeno “ELIZABETH II DEI GRA REGINA FID DEF”, što znači “Elizabeta druga, milošću Božjom, kraljica-zaštitnica vjere”.

Nakon što su otkrivene velike količine zlata u britanskim kolonijama u Australiji i Južnoj Africi, osnovane su lokalne rafinerije i kovnice koje su također počele kovati zlatni sovereign. Praksa se proširila i u druge kolonije pa postoje sovereign zlatnici s oznakama S (Sydney), M (Melbourne), P (Perh), SA (South Africa – kovnica u Pretoriji), C (Canada – kovnica u Ottawi) i I (India- kovnica u Bombayu). Oznaka kovnice koja je iskovala zlatnik nalazi se iznad godine kovanja, a ako oznake nema, zlatnik je izradila kraljevska kovnica u Londonu.

zlatni sovereign

Po nekim procjenama, 1900. godine je približno 40% svih sovereigna u optjecaju u Britaniji bilo iskovano u Australiji. Nakon Prvog svjetskog rata je zlatni sovereign zamijenjen papirnatim novcem i nije se vratio kao optjecajni novac, no kraljevska kovnica ga je 1957. ponovno počela kovati zbog potražnje investitora u zlato.

U godini početka kovanja britanskih zlatnih sovereigna s likom Svetog Juraja (1817.) iskovano ih je 3,2 milijuna, iduće godine 2,3 milijuna, a u mnogim godinama od tada ih je kovano još i više. Početkom 20. stoljeća je znalo biti godina kad ih je kovano po 30 milijuna, a točne naklade pogledajte na ovoj stranici. U moderno vrijeme se taj broj smanjio jer zlatni sovereign više ne služi kao optjecajni novac. Iz tog razloga ga je The Royal Mint 1979. počela kovati i u “Proof” verziji, pri čemu se zlatnici kuju s novim kalupima i posebno poliraju da bi imali jači sjaj od uobičajenih zlatnika.