Kada su u pitanju investicije, svijet je zahvatila digitalna zlatna groznica. U trenutku pisanja teksta hit je ulaganje u kriptovalute, a ponajviše Bitcoin, kojem je u posljednjih nekoliko godina cijena porasla nekoliko tisuća posto. Kriptovalute su zamišljene kao digitalne valute neovisne o državnoj kontroli i klasičnom financijskom sustavu u kojem banke zauzimaju centralno mjesto. Zagovornici ovakvih valuta smatraju da se na taj način postižu veća sigurnost i niži transakcijski troškovi.

Klasični financijski sustav se zaobilazi na način da vlasnik “coina” (“novčića”) direktno šalje token kome god želi, a vjerodostojnost transakcije potvrđuje cijela mreža korisnika pojedinog coina. To se postiže na način da svi oni koji su vlasnici čak i najmanje jedinice valute mogu u svojem tokenu bilježiti informacije o svim transakcijama ikad napravljene s pojedinom valutom, čime se sprječava stvaranje lažnih jedinica kriptovalute i postiže nestašica. Većina coina je zamišljena na način da je broj tokena ograničen, što bi trebalo osigurati dugoročni rast vrijednosti.

Zagovornici ovakvih digitalnih valuta smatraju da će blockchain tehnologija promijeniti svijet, a neki čak idu tako daleko da tvrde da su kriptovalute digitalno zlato, ili zlato 21. stoljeća te da će u budućnosti imati istu ulogu koju su tijekom povijesti imali plemeniti metali.

Kako su kriptovalute nastale?

Bitcoin (BTC) je prva i u trenutku pisanja teksta još uvijek najpoznatija kriptovaluta. Nastao je kao rezultat ideje o tome kako bi mogla funkcionirati digitalna valuta koja bi bila neovisna o bilo kojoj instituciji. Tijekom 2008. godine je u online zajednici zainteresiranoj za kriptografiju počeo kolati link na rad u kojem je Satoshi Nakamoto objasnio kako bi Bitcoin trebao funkcionirati. Interesantno je da nikad nije ustanovljeno radi li se o stvarnoj osobi ili o pseudonimu. Početkom 2009. godine, Nakamoto je “izrudario” prvi BTC block i napravio prvu Bitcoin transakciju u kojoj je Hal Finneyu, još jednom entuzijastu za kriptografiju, poslao 10 BTC. Na početku transakcije nisu imale monetarnu vrijednost nego su vjerojatno služile samo kao zanimacija entuzijastima zainteresiranim za kriptovalute. Još jedna zanimljivost iz rane povijesti Bitcoina je transakcija u kojoj je jedan korisnik ove kriptovalute preko foruma dogovorio dostavu dvije pizze na vlastitu adresu u zamjenu za 10.000 BTC. Tolika količina Bitcoina je krajem 2017. godine u jednom trenutku vrijedila nevjerojatnih 200 milijuna dolara! Nakon transakcije u kojoj su indirektno plaćene pizze, počele su se pojavljivati organizacije poput WikiLeaksa, koje su prihvaćale kriptovalute kao donacije i potom ih mijenjale na prvim kripto burzama. Krajem 2013. godine cijena Bitcoina je prvi puta dosegnula 1000 USD, a ostalo je povijest.

Što je Bitcoin trebao postati?

Od Bitcoina u trenutku pisanja teksta (2018. godine) mnogi očekuju da postane najrasprostranjenija svjetska valuta, koja će korisnicima omogućiti neovisnost o pohlepnim bankama koje uzimaju sve veće naknade za svoje usluge. Kriptovalute su zamišljene i kao metoda zaštite vlastite privatnosti od državnih institucija koje žele pratiti svaku transakciju i svaki korak svojih građana. U sadašnjem sustavu, ako država poželi blokirati bankovne račune pojedinca i zaplijeniti njegov novac, to može učiniti bez problema, a kod kritpovalute temeljene na blockchainu to je praktički nemoguće jer kriptografija omogućuje pristup kripto novcu isključivo njegovom vlasniku, a sve transakcije prema trećim stranama idu direktno i bez centralne institucije kao što su banke koje mogu to spriječiti. Iako Bitcoin block nastaje u prosjeku svakih 10 minuta i ponekad je potrebno više blokova da se potvrdi transakcija, očekivalo se da će taj problem biti riješen nadogradnjama postojećeg blockchaina ili u nekoj drugoj kriptovaluti pa bi Bitcoin transakcije postale brže nego klasične bankovne transakcije, koje danas mogu trajati i po nekoliko dana ako novac šaljete u inozemstvo.

Još jedna funkcija ove kriptovalute je trebala biti zaštita kapitala od inflacije. Naime, u današnjem monetarnom sustavu centralne banke po potrebi stvaraju novac iz ničega i to rade relativno brzim tempom, zbog čega novca ima previše pa on gubi na vrijednosti. To se može vidjeti ako se usporedi nekadašnja vrijednost 100 njemačkih maraka, s kojima se moglo kupiti više proizvoda i usluga nego što se danas može sa 100 eura, koji bi trebali vrijediti dvostruko više nego marke. Maksimalni broj Bitcoina u optjecaju može biti 21 milijun, nakon čega se više ne bi stvarali novi Bitcoini. To bi osiguralo trajnu vrijednost ove kriptovalute pa bi ona bila kao digitalno investicijsko zlato.

Mogu li kriptovalute postati digitalno zlato?

Objektivni odgovor je ne. Najvažniji razlog je to što je oskudnost kriptovaluta umjetna, a oskudnost fizičkog zlata, srebra i ostalih metala prirodna. Naime, naslaga zlata u zemljinoj kori ima vrlo malo, a da bi ga se izvadilo i preradilo iz rudače, potrebno je uložiti mnogo resursa. Ne postoji način da se preko noći stvori dvostruka količina zlata ili drugog metala sličnih karakteristika. Upravo ta prirodna rijetkost daje vrijednost plemenitim metalima već tisućama godina.

S druge strane, oskudnost kriptovaluta je umjetna. Jedini razlog zbog kojeg je količina pojedinog coina ograničena, je to što su njeni tvorci ili vlasnici tako odlučili. Jednog dana se mogu predomisliti, pri čemu čemu će umjetna nestašica nestati, a vrijednost valute vjerojatno pasti na nulu. Nekoliko podjela (Fork-ova) blockchaina Bitcoina, pri čemu je količina tokena ovog coina višestruko povećana, dokaz su koliko je slaba umjetna nestašica na kojoj se temelju vrijednost kriptovaluta.

Dodatan problem je hiperinflacija različitih kriptovaluta. Sad ih već postoje tisuće, a velika većina će ih nužno propasti pri čemu će njihovi vlasnici izgubiti uloženu vrijednost. Kod fizičkih plemenitih metala zakoni prirode sprječavaju takav scenarij. Naime, ne nastaje svaki dan novi metal s gotovo istim karakteristikama kao zlato ili platina.

Kriptovalute su ranjive i s tehnološkog aspekta. Ako pregori tvrdi disk računala na kojem je token pohranjen, ista je nepovratno izgubljena, ne samo za vlasnika, nego za cijelu mrežu korisnika. Upravo zbog toga, dugoročna upotrebljivost kriptovaluta kao sredstva čuvanja vrijednosti je upitna. S druge strane, zlato je otporno na vlagu, vatru, mehanička oštećena i veliku većinu kiselina, te ako se ošteti, lako se može rastaliti, ponovno oblikovati u poželjni oblik i vratiti u optjecaj.

Što je Bitcoin postao?

Iako su ideje blockchain entuzijasta plemenite i globalna digitalna valuta bi imala mnoge prednosti u odnosu na postojeće valute, u praksi su se pojavile mnoge neplanirane okolnosti. Jedna od njih je činjenica da je različitim kriminalcima Bitcoin postao idealno sredstvo plaćanja i prenošenja novca iz jedne zemlje u drugu bez da policija i ostale državne institucije to mogu spriječiti. Lakše je primjerice 1 milijun dolara od prodaje droge u SAD-u zamijeniti u BTC i poslati ih u Meksiko, gdje će narkokarteli Bitcoine zamijeniti za lokalnu valutu i financirati svoje daljnje operacije, nego nositi torbe pune gotovine preko granice ili oprati novac preko banaka.

Druga neplanirana posljedica nastanka Bitcoina je to što je ova kriptovaluta privukla milijune ljudi koje uopće ne zanima njena primjena u praksi, nego brza i laka zarada. Naime, s rastom popularnosti kriptovaluta, rasla im je i cijena. Tada su mnogi odlučili investirati u Bitcoin, ne da bi njime platili nešto preko interneta, nego samo da bi ga kasnije prodali po skupljoj cijeni i profitirali na tome. Što je više cijena rasla, više su zaradili oni koji su Bitcoin kupili na samom početku, a mnogi su pri tome postali milijunaši. To je privlačilo nove ulagače koji su vidjeli da cijena vrtoglavo raste i očekivali da će rasti u nedogled. Dakle, svi ti pohlepni i naivni ulagači su kupovali nešto samo zato što cijena tog nečega raste. Tu se zapravo radi o ulaganju po teoriji „veće budale“, pri čemu su ulagači razmišljali na način „Idem kupiti te kriptovalute, iako nemam pojma što je to niti ih planiram koristiti za plaćanje, po 10 puta većoj cijeni nego je bila prošle godine i pričekati da cijena poraste još 10 puta da ih prodam nekome drugome“. Budući da su milijuni ljudi na svijetu razmišljali na taj način, nastao je financijski balon i to ne bilo kakav, nego financijski balon s najvećim postotkom rasta vrijednosti u povijesti!

Što je financijski balon?

Financijski balon, koji se ponekad naziva i ekonomski, cjenovni, tržišni ili špekulativni balon je situacija u kojoj cijena određene imovine značajno prelazi njenu realnu vrijednost. Za vrijeme nastajanja financijskih balona cijena imovine najčešće naglo raste na temelju nerealnih očekivanja o budućnosti. Tijekom povijesti je bilo mnogo balona u različitim dijelovima svijeta i na različitim imovinskim klasama. Neki od primjera balona koji su kasnije puknuli su:

  • Nekretninski balon 2007. godine – Banke u SAD-u su smatrale da vrijednost nekretnina praktički ne može padati jer se to nikada u povijesti nije dogodilo na razini cijele zemlje, stoga su bile spremne bilo kome dati milijunske kredite za kupnju nekretnina. Logika je bila jasna – ako dužnik bude vraćao rate kredita, banka će zaraditi, a ako ne bude u stanju vraćati kredit, banka će mu oduzeti nekretninu i prodati je na tržištu za viši iznos od iznosa izdanog kredita, pri čemu će banka opet profitirati. No 2007. godine je broj onih koji nisu mogli vraćati kredite postao toliko velik da je oduzetih nekretnina na prodaji bilo toliko mnogo da je prvi puta u povijesti došlo do pada cijena nekretnina diljem zemlje, što je uzrokovalo najveću recesiju u SAD-u još od Velike depresije i veliki pad cijena dionica. U Hrvatskoj je u to vrijeme također došlo do velikog pada vrijednosti nekretnina i cijena dionica, a vrijednost dionica i investicijskih fondova se čak ni nakon cijelog desetljeća nisu niti približno vratile na razine od 2007. godine.
  • Mississippi bubble – Početkom 18. stoljeća francuski kralj Luj XIV. je osnovao državnu kompaniju koja je trebala upravljati sjevernoameričkim kolonijama i prodao udjele u toj kompaniji javnosti. Javnost je očito očekivala da će se na temelju silnih bogatstava kolonije svi dioničari kompanije obogatiti, stoga su bili spremni platiti dionice sve više i više, pri čemu im je vrijednost u samo par godina porasla tisućama posto. No kolonija je ostala nerazvijena, javnost je shvatila da od silnog bogatstva neće biti ništa, stoga je panično počela prodavati dionice, koje su pri tome postale bezvrijedne.
  • Tulipomanija – Vjerojatno najpoznatiji špekulativni balon u povijesti. Kada se u prvoj polovici 17. stoljeća Nizozemska počela bogatiti na temelju trgovine s prekomorskim kolonijama, novonastala srednja klasa je počela ulagati u tulipane, koji su tada smatrani simbolom bogatstva i financijskog uspjeha. No kako je potražnja za tulipanima rasla brže od ponude, a nije bilo praktično stalno vaditi lukovice iz zemlje i presađivati ih, u krčmama se počelo trgovati ugovorima koji su garantirali vlasništvo nad pojedinim lukovicama. Tada su se mnogi dosjetili da su tulipani u cijeloj priči suvišni i da se profitirati može kupnjom ugovora po sadašnjoj cijeni i kasnijom prodajom po skupljoj cijeni. Privučeni mogućnošću brze i lake zarade, tisuće ljudi su se uključile u „ulaganje u ugovore vezane uz tulipane“, što je diglo vrijednost pojedinih lukovica do neslućenih razina. Najskuplje lukovice su se u jednom trenutku prodavale po cijeni većoj od dobro uređene kuće u Amsterdamu ili za iznos kojeg bi dobar majstor sa zanatom zaradio u 16 godina. No kada je na jednoj aukciji lukovica ponestalo onih koji su bili spremni platiti još veću cijenu, nastala je panika i lukovice su praktički preko noći postale bezvrijedne pri pokušaju ulagača da spase barem dio svoje investicije.

Na vrhuncu kripto ludnice, Bitcoin je srušio rekord u postotku porasta cijene tijekom perioda od tri godine, na temelju čega je i službeno postao najveći financijski balon u povijesti. Cijena mu je od kraja 2014. do 2017. porasla nevjerojatnih 5000%. Budući da u prethodnim balonima zbog sporog kolanja informacija nije moglo sudjelovati više od nekoliko tisuća ljudi, a u Bitcoin su barem nešto uložili vjerojatno milijuni ljudi, ova kriptovaluta je i po tom kriteriju postala najveći špekulativni balon u povijesti. Ukupna tržišna vrijednost svih Bitcoina krajem 2017. godine je iznosila preko 320 milijardi dolara pa je i po tom mjerilu Bitcoin jedan od najvećih balona u povijesti. Za usporedbu, godišnji državni proračun RH iznosi približno 20 milijardi dolara.

Do trenutka pisanja teksta, cijena Bitcoina je pala s 20.000 na 8.000 dolara (60% od najviše dosegnute cijene), što znači da se i ovaj balon ispuhuje. Sve više dobro upućenih financijaša poput Warrena Buffeta prognoziraju da će Bitcoin i sve postojeće kriptovalute postati potpuno bezvrijedne, a kripto groznica koja je posljednjih godina tresla svijet će ostati kao zanimljivost o ljudskoj pohlepi i gluposti koja je dovela do nastajanja i pucanja najvećeg financijskog balona u povijesti.

Financijski baloni

Zašto je Bitcoin osuđen na propast?

Osim urođenih mana zbog kojih su ekonomisti od samog starta bili vrlo skeptični prema Bitcoinu, kripto ludnica je razotkrila nekoliko dodatnih mana ove kriptovalute zbog kojih je postalo jasno da ona neće zamijeniti klasične valute kao što su američki dolar, euro, švicarski franak i sl. Glavne mane su navedene u nastavku:

  • Transakcije pomoću Bitcoina nisu niti brže niti jeftinije niti praktičnije nego klasične transakcije. Na vrhuncu kriptomanije krajem 2017. godine, Bitcoin rudari su potvrđivali u prosjeku 400 tisuća transakcija dnevno. Na prvi pogled se radi o velikom broju, no po studiji velike francuske banke BNP Paribas, 2020. će se na svijetu dnevno provoditi 2 milijarde transakcija dnevno. Problem je u tome što je kripto ludnica pokazala da BTC sustav nije mogao dovoljno efikasno provoditi niti maleni djelić tih transakcija koje su se na Bitcoinu odvijale krajem 2017. Naime, u to vrijeme je u prosjeku bilo potrebno čak 36 sati da bi primatelj Bitcoina bio siguran da ih je zaista dobio, a pošiljatelja je to u prosjeku koštalo čak 54 dolara. Kasnije se period potvrđivanja i trošak transakcije smanjio, no više je nego jasno da Bitcoin u današnjem obliku ne može zamijeniti klasične sustave plaćanja. Kripto zajednica je neke od spomenutih problema pokušala riješiti takozvanim Hard forkovima, tj. stvaranjem novih verzija Bitcoina kao što je Bitcoin Cash, no svi pokušaji za sad nisu uspjeli uvjeriti ulagače u kriptovalute da su nove verzije Bitcoina bolje od originala.
  • Rizik od gubitka ili krađe Bitcoina. Za razliku od novca u banci kojem možete pristupiti čak i kada izgubite karticu i sve ostale podatke o njemu (jer banka po vašim osobnim dokumentima lako ustanovi da ste vlasnik novca), kada izgubite podatke za pristup vašem BTC walletu (digitalnom novčaniku), Bitcoini su nepovratno izgubljeni. U slučaju smrti vlasnika coina, ako obitelj nije imala uvid u pristupne podatke, ni na koji način ne može doći do njih. Budući da mnogi vlasnici kriptovaluta iste čuvaju u online walletima ili na kripto burzama, izloženi su hakerskim napadima. Samo u prvoj polovici 2018. godine prijavljena je krađa Bitcoina u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Jedan od poznatijih takvih slučajeva u regiji je bila krađa Bitcoina u vrijednosti 60 milijuna eura jednoj slovenskoj firmi.
  • Maksimalan broj mogućih Bitcoina od 21 milijun i stalni slučajevi nepovratnog gubitka ponekih Bitcoina je veliki problem za cijelu ekonomiju koja bi koristila takvu valutu. Naime, to bi kontinuirano stvaralo deflaciju –  situaciju u kojoj cijene svega izražene u Bitcoinu padaju zbog kroničnog nedostatka novog novca. To bi značilo da se u takvom gospodarstvu nikome ne bi isplatilo ulagati Bitcoine u poduzetničke pothvate, nekretnine i sl. Najpametnija strategija za svakog pojedinca bi bila čuvati Bitcoine i čekati da im vrijednost poraste. Zbog toga bi sva ekonomska aktivnost zamrla, što bi dovelo do sveopćeg siromaštva i potpunog gospodarskog sloma države koja bi imala takvu valutu.
  • Osim gore navedenog problema, niti jedna država nikada neće Bitcoin ili sličnu kriptovalutu uzeti kao svoju nacionalnu valutu iz još nekoliko razloga. Država koja bi to učinila bi u potpunosti izgubila kontrolu nad tečajem svoje valute u odnosu na valute drugih zemalja, što bi uzrokovalo preveliku gospodarsku nesigurnost u kojoj niti jedna firma ne bi mogla planirati unaprijed gradnju neke nove tvornice za proizvodnju robe koja bi išla u izvoz. Možda je proizvodnja određenog proizvoda u toj zemlji isplativa dok je tečaj Bitcoina i npr. američkog dolara 10.000 USD za jedan BTC, ali ako vrijednost Bitcoina poraste na 20.000 USD, za Amerikance svi proizvodi iz „Bitcoin zemlje“ postaju dvostruko skuplji i vjerojatno bi ih prestali uvoziti. Zbog toga većina poduzetnika se uopće ne bi upuštala u pokretanje složenije proizvodnje zbog čega bi patilo cijelo gospodarstvo. Takva zemlja bi također izgubila kontrolu nad kamatnim stopama, naplatom poreza i ne bi imala nikakav mehanizam blokiranja kapitala kriminalnih organizacija i pojedinaca, što je neprihvatljivo za bilo koju suvremenu državu.

Jesu li druge kriptovalute bolje od Bitcoina?

Osim Bitcoina, postoje na tisuće drugih kriptovaluta (altcoina), a njihov popis je moguće vidjeti na ovoj stranici. Mnoge od njih su s tehničke strane bolje od Bitcoina, npr. blokovi se kreiraju brže nego kod Bitcoina pa je provedba transakcija brža i jeftinija. Postoje i one kod kojih je proces rudarenja jednostavniji ili uopće nije potreban nego se transakcije verificiraju na drugi način, kao i one blockchain platforme poput Ethereuma, koje ne moraju služiti samo kao podloga za kriptovalute, nego ih se može koristiti u druge svrhe. No i dalje ostaje problem s nemogućnošću kontroliranja količine kripto novca u optjecaju te nadgledanju transakcija od strane državnih institucija, na što niti jedna država nikad neće pristati. Ako se pak radi o kriptovaluti koju država kontrolira i stvara po potrebi, gubi se smisao kriptovalute (postizanje neovisnosti o državi). Takve digitalne valute pod nadzorom države ne da su budućnost nego su sadašnjost, jer već danas preko 90% transakcija na svijetu se odvija digitalnim putem.

Blockchain tehnologija će možda zaista imati veliku primjenu u budućnosti, no kada nekoj firmi, pojedincu ili državi zatreba blockchain, napravit će ga iz temelja jer je to zapravo vrlo jednostavno i brzo. Nema potrebe da ako nekome zatreba npr. milijun blockchain tokena, taj netko ide potrošiti primjerice 100 milijuna dolara na već postojeće tokene Bitcoina ili neke druge precijenjene kriptovalute. Iz gore navedenih razloga današnje kriptovalute ne mogu zaživjeti u praksi i od samog nastanka su osuđene na propast. U skladu s izjavom Warrena Buffetta da je na burzi relativno jednostavno znati što će se dogoditi, ali je vrlo teško znati kad točno će se dogoditi, nije pitanje hoće li se cijena Bitcoina vratiti na nulu, nego je pitanje kad će do toga doći. Takva sudbina čeka i sve ostale kriptovalute, a kriptomanija koja već godinama trese svijet će ostati zapamćena kao primjer ljudske gluposti i najveći financijski balon u povijesti.

Postoji li druga alternativa klasičnim valutama?

Ako već Bitcoin i ostale kriptovalute ne mogu dugoročno pružiti neovisnost o klasičnim papirnim (fiat) valutama koje su pod kontrolom države i konstantno gube vrijednost zbog efekta inflacije, postoji li neka druga alternativa? Na sreću da. Radi se o plemenitim metalima, a ponajviše zlatu. Upravo je zlato tisućama godina služilo kao novac u mnogim dijelovima svijeta. Pri tome zlatnici s likom jednog kralja su vrijedili i na drugoj strani svijeta, jer ih je lako bilo istopiti i ponovno iskovati s likom drugog vladara. Ti kraljevi i države nisu mogli po želji stvarati novu količinu zlatnog novca jer količina zlata na raspolaganju je ograničena. Novo zlato se kontinuirano kopa u rudnicima, ali ukupna količina tog metala dostupna za korištenje se povećava mnogo sporije od količine fiat novca i gospodarskog rasta. Zbog toga zlato trajno zadržava svoju vrijednost, pogotovo ako je u obliku investicijskog zlata, tj. zlatnih poluga i zlatnika visoke čistoće izrađenih od uglednih svjetskih kovnica.

U slučaju bilo kakve nestabilnosti i propasti financijskih institucija ili države, oni koji životnu štednju drže u zlatu mogu mirno spavati i čak mogu očekivati profit jer upravo u nesigurnim vremenima, kao što su recesije i ratovi, prirodna rijetkost zlata dolazi do izražaja i ono dobiva na vrijednosti. Od kako je SAD napustio zlatni standard 1971. godine, cijena zlata u prosjeku raste 8% godišnje, što je više od kamatnih stopa na oročenu štednju čak i u dobrim vremenima, a za vrijeme financijske krize od 2007. do 2011. mu je cijena porasla čak 200% dok je vrijednost nekretnina, dionica i investicijskih fondova padala. Iduće recesije možda neće biti duboke i dugotrajne kao spomenuta recesija, no nema sumnje da će zlato u njima ponovno biti sigurna i unosna investicija.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!