Pogledamo li kretanje cijene zlata kroz povijest, možemo vidjeti uzlazni trend koji se proteže kroz zadnjih nekoliko desetljeća. No, taj rast nije jednoličan, već cijena zlata u određenim periodima raste većom brzinom nego u drugima. Radi se o razdobljima ekonomskih kriza, odnosno recesija u kojima cijena zlata u pravilu ubrzano raste.

kriza cijena zlata

Slika 1: rast cijene zlata u USD/oz kroz zadnjih 20 godina, izvor: goldprice.org

Pogledamo li grafikon iznad koji pokazuje kretanje cijene jedne unce zlata izražene u američkim dolarima kroz posljednjih 20 godina, vidimo dva perioda izraženog rasta cijene. Prvi od njih je trajao od 2007. godine do 2011. godine što se direktno poklapa s globalnom krizom koja je tada zadesila cijeli svijet. Cijena zlata u tom periodu narasla je za više od 200%, dok je u pet proteklih godina, od 2002. do 2007. narasla za oko 100%. 

Drugi izraženi rast započeo je 2019. godine i u tom se periodu trenutno nalazimo. S obzirom na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, brojni analitičari predviđaju daljnji rast cijene zlata u narednih par godina, što bi značilo da se nalazimo tek na početku uzlazne krivulje na grafu.

Više je razloga zašto cijena zlata za vrijeme ekonomskih kriza u pravilu ide prema gore, a u nastavku ćemo objasniti neke od njih.

Inflacija – moguća posljedica krize

U doba kriza, države pokušavaju pomoći oslabljenom gospodarstvu provođenjem ekspanzivne monetarne politike. To u pravilu znači da središnje banke povećavaju ponudu novca, to jest stvaraju novi novac kojim kreditiraju banke ili otkupljuju obveznice. U kratkom roku to može biti stimulirajuće za posrnulo gospodarstvo, ali u srednjem i dugom roku to neminovno dovodi do inflacije – porasta cijena i pada vrijednosti novca. 

Zlato je oskudan resurs kojemu nije moguće samo tako povećati količinu u optjecaju kao fiat novcu, pa vrijednost zlata automatski prati inflaciju. Ako je više novca u optjecaju, više novca je potrebno za kupiti određenu količinu zlata, pa zlato predstavlja odličnu zaštitu od negativnog učinka inflacije. To prepoznaju i veliki i mali investitori, pa potražnja za ovim plemenitim metalom na početku i za vrijeme krize raste, što tjera cijenu prema gore. 

Što se sadašnje krize tiče, strahovi od inflacije ponovno su isplivali na površinu. Programi kvantitativnog popuštanja, tj. povećanja ponude novca nezapamćenih razmjera u SAD-u i EU, stvorili su očekivanje o padu vrijednosti dolara i eura u dugom roku pa se investitori pokušavaju zaštititi od gubitka vrijednosti. Držanje imovine u novcu neisplativo je, a ulaganje u druge vrste imovine je rizično.

(Ne)isplativost drugih vrsta ulaganja

U Hrvatskoj je najčešći oblik dugoročnog čuvanja vrijednosti oročena štednja u banci. Pretpostavlja se da Hrvati u bankama drže više od 200 milijardi kuna, što je više od 50 tisuća kuna po stanovniku. Taj novac svakim danom zapravo gubi na vrijednosti jer su kamate na oročenu štednju blizu nuli, što znači da inflacija svake godine “pojede” dio vrijednosti hrvatskih štediša. Iz tog je razloga dugoročno držanje novca izrazito neisplativo i inače, a za vrijeme krize koja može dovesti do inflacije to postaje dodatno rizično.

Mnogi se zbog toga okreću ulaganju na dioničkim tržištima. Vrijednost dionice poduzeća ovisi o rezultatu poslovanja tog poduzeća, a za vrijeme ekonomskih kriza velik broj poduzeća nalazi se u problemima u vidu smanjene zarade ili čak bankrota. Dioničko tržište iz tog razloga u pravilu pada za vrijeme krize što ga ne čini pogodnim za profitabilno ulaganje. Osim toga, ulaganje u dionice zahtjeva visoku razinu informiranosti ulagača, a sa sobom nosi i brojne sporedne troškove poput naknade brokera i poreza na kapitalnu dobit.

Osim dionica, investitori često vole plasirati svoj kapital i u nekretnine, a to je posebno izraženo u Hrvatskoj gdje se nekretnine obično smatraju najsigurnijim oblikom ulaganja. Iako u tome ima istine, budući da su cijene nekretnina u dugom roku relativno stabilne (ovisno o lokaciji), činjenica je da si kupnju nekretnine u svrhu ulaganja ili štednje ne mogu svi priuštiti. Uz to, vlasništvo nad nekretninom također nosi dodatne troškove poput troška održavanja, komunalnih naknada i poreza.

Zlato kao sigurno utočište u krizi

Ograničena ponuda zlata u doba straha od inflacije, bankrota i duboke gospodarske krize znači da gotovo uvijek cijena ovog plemenitog metala raste za vrijeme recesije. To se pokazalo kroz povijest više puta, a uvijek su od te činjenice najviše profitirali oni koji su taj trend prepoznali na vrijeme te odlučili investirati u zlato. Brojne prednosti ulaganja u investicijsko zlato prepoznali su i investitori i štediše u Hrvatskoj, što je vidljivo u značajnom povećanju potražnje od početka 2020. godine. Sve izgledniji drugi val pandemije, predviđanja OECD-a o najdubljoj krizi u 100 godina i ogromni programi stvaranja novog novca upućuju na to da će u narednih nekoliko godina najbolje proći oni koji su vrijednost uložili u zlato. Ovo je najbolje objasnio poznati investitor i milijarder Thomas Kaplan rekavši “Kad je svijetu dobro, i zlatu je dobro. Kad je svijetu loše, zlatu je i dalje dobro”.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!