Mnogi ljudi koriste sisteme i specijalne strategije za igranje lota, jer smatraju da na taj način imaju statističku prednost pred ostalim igračima ili lutrijom. Takvi igrači zapravo loto igre ne smatraju zabavom nego ulaganjem. U ovom tekstu je objašnjeno da je takav stav pogrešan, da ne postoji strategija za stjecanje statističke prednosti te da se loto igre ne mogu smatrati investiranjem. Neki idu tako daleko da u polušali govore da je igranje lota zapravo dobrovoljno plaćanje “poreza na budale”, jer vjerojatno više od 99,9% igrača sudjelovanjem u loto igrama izgubi novac. Postoje i dodatne negativne posljedice organiziranja loto igara, koje će također biti spomenute u tekstu.

Može li loto sistem povećati vjerojatnost dobitka?

U nastavku su navedeni neki od čestih loto sistema i njihove mane:

1. Igranje istih loto brojeva

Dio loto igrača uvijek igra iste brojeve s nadom da će na temelju zakona velikih brojeva njihova kombinacija kad tad postati dobitna. To bi bila istina kada bi imali nekoliko milijuna godina vremena za igranje lota, no u stvarnom svijetu takav pristup ne pomaže. Naime, mogućih kombinacija u tipičnoj loto igri ima toliko puno da biste imali zanemarive šanse za dobitak, čak i ako biste igrali istu kombinaciju cijeli život.

Loto 7, popularna loto igra Hrvatske lutrije ima vjerojatnost dobitka jackpota od približno 1:6,7 milijuna, što znači da ako biste igrali istu kombinaciju jednom tjedno idućih 30 godina, imali biste šanse za glavni dobitak od samo 1:4 tisuće.

Eurojackpot ima još manje šanse za dobitak, približno 1:95 milijuna. To znači da ako biste igrali jednu kombinaciju tjedno idućih 30 godina, šanse za osvajanje glavnog dobitka bile bi 1:61 tisuću. Za usporedbu, vjerojatnost da će vas u životu udariti munja je približno 1:15 tisuća. Dakle, čak i ako redovito igrate Eurojackpot, imate četiri puta veće šanse da vas udari munja nego da ćete u idućih 30 godina osvojiti jackpot.

2. Igranje najčešćih izvučenih loto brojeva

Drugi česti pristup u igranju lota je igranje najčešćih brojeva koji su se pojavljivali u prethodnim kolima loto igre. Ovaj pristup također na prvi pogled ima nekakvu logiku – moguće je da su neke kuglice za nijansu teže ili lakše od drugih pa ih uređaj za izvlačenje malo češće odabire u dobitnu kombinaciju. No u stvarnom svijetu taj argument nažalost ne vrijedi. Naime, ako se uzme prekratki period za koji se izračuna koliko često su izvlačeni pojedini brojevi, rezultat neće biti pouzdan. Npr. loto 7 svake godine ima samo 104 kola, što znači da se ukupno izvuče 728 brojeva. Kada bi distribucija izvučenih brojeva bila savršena, svaki broj bi bio izvučen 21 puta, no čak i ako je neki broj izvučen 18 puta, a neki drugi 23 puta, nije logično igrati češći broj samo zbog tog podatka, jer na malim uzorcima takva odstupanja su normalna i ne znače ništa. Ako bi se uzeo veliki uzorak od primjerice 20 godina, bilo kakva realna statistička prednost zbog nesavršenosti kuglica se gubi, jer se kuglice i strojevi za izvlačenje periodično mijenjaju.

3. Eliminacija nemogućih loto kombinacija

Još jedan od češćih pristupa u igranju loto igara je eliminacija kombinacija koje “sigurno neće izaći”, kao što su npr. (1,2,3,4,5,6,7), (2,4,6,8,10,12,14), (30,31,32,33,34,35,36) i sl. i igranje “dobro raspoređenih” kombinacija kao što su (1,6,14,22,26,33,39), (4,9,11,16,17,24,36) i sl. Ovaj pristup je također pogrešan, jer kombinacija (1,2,3,4,5,6,7) ima potpuno istu vjerojatnost pojavljivanja kao (4,9,11,16,17,24,36) ili bilo koja druga kombinacija. Izvlačenje broja “1” niti na koji način ne smanjuje vjerojatnost izvlačenja broja “2” u odnosu na preostale neizvučene brojeve. Ako u idućem odabiru zaista bude izvučen broj “2”, to ne znači da u ostalim izvlačenjima broj “3” ima manje šanse od preostalih brojava. Jedni razlog zašto su u svim prethodim kolima naizgled “sumnjive” izvučene kombinacije jako rijetke je to što je takvih kombinacija relativno malo. Čak i ako biste napisali tisuću gore spomenutih kombinacija koje “sigurno neće izaći”, u igri loto 7 one čine samo djelić mogućih kombinacija. Sve te “sumnjive” kombinacije zajedno imaju vjerojatnost da neka od njih bude izvučena od 1:31 tisuću. To znači da se, od kako je nastala igra loto 7, gotovo sigurno nije našla niti jedna dobitna kombinacija u kojoj su svi izvučeni brojevi bili jedan pored drugog. No u budućim izvlačenjima kombinacija (1,2,3,4,5,6,7) ima jednaku vjerojatnost pojavljivanja kao i bilo koja druga kombinacija, uključujući onu koja je izvučena u prethodnom kolu. Stroj za izvlačenje kuglica ne pamti što je izvukao prošli put niti što su izvukli strojevi u istoj igri prije 20 godina.

4. Igranje svih loto kombinacija

Čak i oni loto igrači koji shvaćaju nasumičnost izvlačenja kuglica koriste strategije ulaganja. Jedna od strategija je igranje ogromnog broja listića (po nekoliko tisuća ili čak desetaka tisuća listića). Logika iza ove strategije je da se uz toliko odigranih kombinacija značajno povećava vjerojatnost osvajanja Jackpota. Nažalost, ni ova strategija ne garantira isplativost ulaganja, a izračun koji to dokazuje je u nastavku. Trenutno najpopularnija loto igra Hrvatske lutrije je Eurojackpot. Igranje jedne kombinacije košta 2 eura (15 kn), a maksimalni mogući dobitak je 90 milijuna eura (približno 675 milijuna kuna). Problem s gore navedenim pristupom je broj mogućih kombinacija u ovoj loto igri (95 milijuna). Čak i ako biste odigrali sve kombinacije, ne biste se usrećili osvajanjem Eurojackpota. Naime, to bi vas koštalo 190 milijuna eura. Dakle, uz sve odigrane kombinacije biste definitivno osvojili jackpot, no dobili biste manje nego ste uložili. Ne treba zanemariti ni porez koji biste morali platiti na dobitak (30% dobitka).

Vjerojatno ima još sistema za igranje lota koje građani primjenjuju s nadom da si mogu povećati šanse za osvajanje velikog dobitka, no niti jedan ne funkcionira. U svijetu je zabilježeno nekoliko slučajeva kada je ukupni nagradni fond nakon odbijanja poreza premašivao novac potreban da se odigraju sve kombinacije, no osim toga što je logistički ekstremno teško odigrati nekoliko desetaka milijuna kombinacija, nema garancije da ćete biti jedini osvajač i da će vam se strategija igranja velikog broja listića zaista isplatiti.

Tko zapravo ima koristi od priređivanja loto igara?

U gore navedenom primjeru s igranjem svih kombinacija na Eurojackpotu vidi se bi se u tom scenariju ukupno trebalo uplatiti 190 milijuna eura, a maksimalni mogući dobitak je 90 milijuna eura. Razlika bi išla organizatoru igre (u Hrvatskoj je to uvijek Hrvatska lutrija, a ostale zemlje također imaju slične firme u državnom vlasništvu). Budući da je svaka loto igra dizajnirana na način da kuća uvijek dobiva, lutrija svake godine mnogo više novca uprihodi kroz prodaju lutrijskih srećki i listića nego što isplati nagrada sretnim dobitnicima. Hrvatska lutrija je u 2017. godini prodala loto listića ukupne vrijednosti 654 milijuna kuna, a kroz dobitke je loto igračima isplatila ukupno 338 milijuna kuna, dakle upola manje! Razlika ostaje Hrvatskoj lutriji za plaćanje visokih direktorskih plaća i ostalih troškova poslovanja firme.

Veliku financijsku korist od loto igara ima i država. Tijekom 2017. godine Hrvatska lutrija je u državni proračun uplatila ukupno 265 milijuna kuna, a svi dobitnici su također državi platili 30% poreza na sve dobitke veće od 500 tisuća kuna.

Dakle, iz perspektive građana, igranje lota je zapravo dobrovoljno plaćanje “poreza na budale”, jer gotovo nitko neće dobiti više novca nego je uplatio za loto, a razlika je dovoljna da se financira državna firma s 1300 zaposlenih i svim neracionalnostima koje se pojavljuju u hrvatskim državnim firmama. Pri tome, država svake godine uprihodi stotine milijuna kuna uplaćenih od strane naivnih loto igrača. Neki ekonomisti smatraju da su loto igre zapravo porez na siromaštvo. Naime, po nekim istraživanjima sa Zapada lutrijske igre u pravilu igraju siromašni i neobrazovani građani, koji se naivno nadaju brzoj i lakoj zaradi. To gotovo sigurno vrijedi i za Hrvatsku, a u prilog tome ide veliki broj umirovljenika koje ćete najčešće vidjeti na uplatnim mjestima Hrvatske lutrije.

Negativne posljedice loto igara

Osim pozitivnih posljedica loto igara – velikih dobitaka za malobrojne sretnike, 1300 radnih mjesta u Hrvatskoj lutriji i stotina milijuna kuna u državnom proračunu, postoje i dugoročne negativne posljedice organiziranja loto igara, koje možda imaju više štete nego koristi za društvo u cjelini.

  • Povećavanje broja ovisnika o kocki

Po nekim procjenama u Hrvatskoj postoji približno 50 tisuća ovisnika o kocki, a mnogi od njih zapostavljaju radne obveze na poslu, zbog čega pada produktivnost gospodarstva. Također zapostavljaju i obiteljske obveze i smanjuju obiteljski budžet, koji je mogao biti pametnije potrošen od davanja novca kladionicama i Hrvatskoj lutriji.

  • Veći jaz između bogatih i siromašnih

Iako listić za loto u pravilu ne košta više od 15 kn, mnogi igrači ih odigraju desetak ili više mjesečno, pri čemu potroše više od 100 kn. Taj iznos za nijansu smanjuje kupovnu moć siromašnijih građana i umirovljenika, koji su najčešći loto igrači. S druge strane, Hrvatska lutrija godišnje troši desetke milijuna kuna na promidžbu, a dio tog novca odlazi privatnim medijima, pri čemu njihovi vlasnici postaju još bogatiji.

  • Slanje krive poruke javnosti

Promoviranjem loto igara i objavljivanjem članaka o malobrojnim sretnim dobitnicima javnosti se šalje poruka da se do novca i bogatstva može doći bez rada, truda i učenja i da je za uspjeh bitna samo sreća. Siromašnima se šalje poruka da se iz svoje situacije na brzinu mogu izvući kockanjem, a ne radom, štednjom i racionalnim ponašanjem prema novcu. To je suprotno pravim društvenim vrijednostima na kojima bi se društvo trebalo temeljiti.

Kako bolje ulagati sitne iznose novca?

Pojednostavljeno rečeno, svaka investicija je bolja od igranja lota. Umjesto uplaćivanja loto listića, moguće je tjedno ubacivati po nekoliko kuna u kasicu prasicu i štediti za kupnju nečega što vam treba. To se može i automatizirati mjesečnim uplaćivanjem određenog iznosa s tekućeg računa na oročenu štednju ili životno osiguranje.

Ako ipak preferirate samostalno čuvati svoj kapital, možete povremeno kupiti male zlatne poluge, koje su sve popularnije ulaganje u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Investicijsko zlato je jedna od rijetkih investicija na koju se ne odnosi ni PDV niti porez na kapitalnu dobit, što znači da koliko god cijena vašeg zlata poraste, ostvareni prinos nećete morati dijeliti s državom. U posljednjih pola stoljeća cijena zlata je rasla čak 8% godišnje, što je više od kamatnih stopa na štednju čak i u dobrim vremenima. Ako bi netko cijeli svoj radni vijek odvajao 25 kuna tjedno za loto igre, nakon 40 godina bi imao šanse od 99% da bi bio siromašniji za gotovo 50 tisuća kuna. Druga osoba, koja bi također tjedno odvajala po 25 kuna i povremeno kupovala male zlatne poluge, nakon 40 godina bi bila bogatija za 360 tisuća kuna (pod uvjetom da cijena zlata nastaviti rasti u prosjeku 8% godišnje).

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!