13.04.2021.

Mađarska središnja banka (Magyar Nemzeti Bank – MNB) najavila je kupnju 63 tone zlata u obliku standardiziranih “Good delivery” zlatnih poluga, čime je svoje zalihe povećala s 31.5 tona na 94.5 tona ovog plemenitog metala, prenosi Bloomberg

Ova kupnja nastavak je dužeg trenda gomilanja zlata mađarske središnje banke. Naime, 2018. Godine, MNB je iznenadila mnoge kupivši 28.4 tone zlata, čime je povećala svoje zlatne rezerve deseterostruko. Kada se uračuna ova nova kupnja, ispada da je mađarska središnja banka u samo tri godine povećala svoje zalihe zlata za čak 3000%, odnosno s 3.1 tona na 94.5 tona!

Zašto Mađari gomilaju zlato?

MNB je prije nekoliko dana objavila izvješće u kojemu obrazlažu koji razlozi stoje iza najnovije masovne kupnje 5040 poluga od 400 unci (nešto više od 12 kilograma) zlata. Kao glavni razlog, MNB navodi sposobnost zlata da osigura povjerenje u nacionalnu valutu, što posebno dolazi do izražaja za vrijeme nesigurnih vremena kao što je pandemija u kojoj se trenutno nalazimo.

Kroz povijest, zlato je ispunjavalo mnoge funkcije u različitim financijskim sustavima. Iako je, gledano iz monetarne perspektive, zlato izgubilo na važnosti 1970.-ih, njegova uloga kao tradicionalna rezerva imovine ostala je bitna i nakon toga. Budući da ne nosi nikakav kreditni ili ugovorni rizik, zlato gradi povjerenje u državu u svim ekonomskim okruženjima, zbog čega se radi o najbitnijoj rezervi imovine na svijetu”, stoji u priopćenju MNB-a.

Dodatni poticaj za kupnju zlata su očekivanja pojave visoke inflacije koju mnogi analitičari, ali i središnje banke diljem svijeta, najavljuju u narednom periodu. Poznata je činjenica da je 40% svih američkih dolara u optjecaju stvoreno u posljednjih 14 mjeseci, a masovno povećanje novčane mase možemo vidjeti i u eurozoni. 

Upravljanje novim rizicima koji su nastali kao posljedica pandemije koronavirusa igralo je ključnu ulogu u donošenju odluke o kupnji zlata. Pojava globalnog vrhunca zaduženosti država te zabrinutost oko inflacije dodatno naglašavaju značaj zlata u nacionalnoj strategiji kao sigurnog oblika pohrane imovine”, stoji u izvješću MNB-a.

I ostale središnje banke kupuju zlato

Mađarska narodna banka nije jedina središnja banka u Europi koja znatno povećava svoje zalihe žutog plemenitog metala. Iako se radi o zasad najvećoj kupnji u 2021. godini, čija se vrijednost procjenjuje na oko 3.48 milijardi američkih dolara, ne tako davno mogli smo svjedočiti još većim kupnjama zlata u Europi.

Primjerice, 2019. godine, Narodna banka Poljske (NBP) kupila je 100 tona zlata koje je i fizički prenijela iz Engleske u vlastite trezore u Poljskoj. Guverner NBP-a tada je izjavio kako se planira kupnja još 100 tona u narednom periodu. 

Još jedan europski primjer masovne kupnje zlata mogli smo vidjeti i u Rusiji koja je od 2008. do 2020. godine povećala svoje zlatne rezerve s 500 na više od 2200 tona, prenijela je BankaZlata.com

Ima li Hrvatska zlatne rezerve?

Hrvatska narodna banka, za razliku od drugih navedenih središnjih banaka zemalja središnje Europe, ne posjeduje niti gram zlata. 

Hrvatska je nakon raspada SFRJ naslijedila približno 15.5 tona zlata. 2001. godine, HNB se odlučio na prodaju 13.127 tona kada je cijena bila 272 američka dolara po unci, a ostatak je prodan 2005. godine, kada je cijena iznosila 496 dolara. Danas cijena iznosi 1750 dolara po unci. HNB je prodajom hrvatskog zlata ukupno uprihodio oko 146 milijuna dolara, dok bi to isto zlato danas vrijedilo oko 740 milijuna dolara. 

Hoće li se HNB odlučiti za ponovnu nabavku zlata u budućnosti te krenuti stopama Mađarske, Poljske i Rusije, zasad nije poznato.

Međutim, iako HNB nema zlatne rezerve, to ne znači da se Hrvati u svojim privatnim financijama ne okreću investicijskom zlatu. Naime, privatna potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima raste i u Hrvatskoj, budući da sve više investitora i štediša želi sačuvati svoju privatnu imovinu u nadolazećim vremenima koja bi mogla donijeti veliku ekonomsku nesigurnost i inflaciju.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!