22.02.2021.

Kriza koja je pogodila svijet 2008. godine iznenadila je većinu ekonomista, ali jednog poznatog analitičara nije. Radi se o Michaelu Burryju, upravitelju hedge fonda koji je proslavljen u poznatom filmu The Big Short gdje ga je glumio Christian Bale. Burry je svojim investitorima donio veliku zaradu tako što je predvidio krah tržišta nekretnina koji je doveo do globalne recesije kada to nitko drugi nije očekivao. 

Burry sada predviđa pojavu hiperinflacije koja će biti usporediva s neslavnom hiperinflacijom Weimarske Njemačke od prije stotinjak godina.

Michael Burry, analitičar koji je predvidio kolaps tržišta nekretnina 2008. godine i sada predviđa hiperinflaciju, izvor: Bloomberg

Zašto Burry očekuje hiperinflaciju?

40% svih američkih dolara u optjecaju isprintano je u posljednjih 12 mjeseci, što je monetarna ekspanzija nezapamćenih razmjera u SAD-u. 

Burry je na Twitteru direktno usporedio situaciju u međuratnoj Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata s današnjom situacijom u SAD-u. Glavne sličnosti vidi u velikom štampanju novog novca, pretjeranom špekuliranju na financijskim tržištima i u naglom bogaćenju malog broja ljudi što je dovelo do velikih nejednakosti. 

Sve njemačke marke koje su postojale na ljeto 1922. godine nisu bile dovoljne da se s njima u studenom 1923. godine kupi karta za tramvaj. Taj je period pokazao najspektakularniji pad vrijednosti novca, ali pravi se pad dogodio još ranije”, rekao je Burry, te dodao: “njemački ciklus inflacije nije trajao godinu dana, već devet godina – osam godina razvoja situacije i jedna godina kolapsa.

Kako se zaštititi od hiperinflacije?

Budući da hiperinflacija podrazumijeva ogromni gubitak vrijednosti papirnate valute kao što su dolar, euro ili kuna, držanje imovine u tom obliku postaje izrazito rizično kad hiperinflacija nastupi jer ušteđevine milijuna ljudi preko noći prestanu vrijediti onoliko koliko su vrijedile prije. 

Oni malo stariji dobro se sjećaju hiperinflacije u Jugoslaviji i znaju koje su posljedice kraha valute na svakodnevni život građana. Gubitak ušteđevine, navale na banke i ekonomska neizvjesnost pogoršaju kvalitetu života svima koji su se oslanjali isključivo na banke i papirnate valute kao sredstvo štednje.

Štednja u banci zbog izrazito niskih kamatnih stopa nije isplativa ni u vrijeme kada nema hiperinflacije, ali u slučaju njene pojave, bankovna štednja posebno je neisplativa. Kako bi se od toga zaštitili, brojni štediše prebacuju svoju imovinu u druge oblike imovine čija vrijednost ne ovisi direktno o monetarnom stanju u gospodarstvu. 

Neki se odlučuju za volatilne kriptovalute, oni imućniji za kupnju nekretnina, ali najpopularniji oblik takve štednje je kupnja plemenitih metala, među kojima je najpopularnije investicijsko zlato

Investicijsko zlato raste kad je inflacija visoka, a u njega ulaže i Burry

Investicijsko je zlato poznato kao odlična zaštita od inflacije jer na dugi rok zadržava svoju vrijednost bolje od bilo koje fiat valute. Cijena zlata u prosjeku je rasla oko 8%-9% godišnje u posljednjih 20 godina, a inflacija je u tom periodu koliko-toliko bila pod kontrolom. Ukoliko dođe do hiperinflacije, rast cijene zlata od nekoliko stotina, pa i tisuća posto, ne bi bio neobičan.

Zlato je zbog svoje visoke likvidnosti, neoporezivosti i sigurnosti koju pruža sve popularniji oblik štednje i ulaganja među malim, ali i velikim investitorima.

Nakon što se 2010. godine obogatio na financijskoj krizi, Burry je u intervjuu za Bloomberg rekao kako je počeo ulagati u poljoprivredna zemljišta i u zlato jer u njima vidi najveći potencijal rasta u budućnosti. Budući da si nekretnine ne mogu svi priuštiti, zlato ostaje kao najbolja opcija za osiguravanje vlastite imovine od negativnih učinaka hiperinflacije koja bi nas sve mogla uskoro zahvatiti.

U svakom slučaju, pred nama su zanimljiva vremena koja će pokazati hoće li printanje ogromne količine novog novca biti dobra ili loša stvar za gospodarstvo. Burry smatra da moramo učiti iz povijesti i da nas čeka hiperinflacija, a svoju je prognozu završio ovim riječima:

“Ljudi kažu da ih nisam upozorio prošli put. Jesam, ali nitko nije slušao. Zato sada upozoravam, ali i dalje nitko ne sluša.”

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!