Globalno tržište zlata je ogromno. Kada se zbroji vrijednost zlata protrgovanog u fizičkom obliku s vrijednošću financijskih ugovora vezanih uz cijenu zlata, po nekim procjenama se radi o prometu većem od 200 milijardi američkih dolara dnevno. Za usporedbu, to je više od prosječnog prometa svim dionicama na američkim burzama, koji u prosjeku iznosi 130-140 milijardi dolara dnevno. No bez obzira na milijune sudionika i milijarde dolara koje se okreću na tržištu zlata, povremeno dolazi do neuobičajenih aktivnosti važnih sudionika ili grupa sudionika na ovom tržištu. 

Primjerice, sredinom 2018. godine veliki špekulanti na tržištu futuresa na zlato posjedovali su rekordno velike količine prodajnih pozicija, dok su kompanije koje se bave rudarenjem zlata imale veliku količinu kupovnih pozicija. Takva situacija nije prirodna, jer rudarske kompanije u pravilu posjeduju određene količine nerafiniranog zlata i ne odgovara im pad cijene tog plemenitog metala. Zbog toga rudari tradicionalno na burzi imaju sklopljene prodajne ugovore na zlato, čime se štite od mogućeg neželjenog pada cijene. S druge strane, špekulanti tradicionalno imaju kupovne pozicije, jer zbog inflacije dugoročno je gotovo sigurno da će cijena zlata rasti i može biti opasno “kladiti se na pad cijene”. Dakle, obje najveće grupe sudionika na tržištu “papirnog” zlata su bile u nelogičnoj i dugoročno neodrživoj poziciji. To je značilo da je bilo samo pitanje vremena kad će se situacija početi normalizirati, a to bi gotovo nužno dovelo do porasta cijene zlata. Nekoliko mjeseci kasnije, normalizacija je počela i sada (godinu i pol kasnije), cijena zlata je 30% viša nego je tada bila. O opisanoj neobičnoj situaciji smo pisali u ovom tekstu, prije nego je došlo do velikog porasta cijene.

Nedavno je na tržištu zlata ponovno došlo do nekoliko interesantnih događaja koji bi mogli potaknuti značajnije trendove i dovesti do velikih promjena cijene zlata.

Povećao se broj državnih centralnih banaka koje kupuju zlato 

Uz tradicionalne kupce velikih količina zlata kao što su Kina (koja je tijekom 2019. godine kupila 95,8 tona) i Rusija (139 tona), ove godine su značajnije količine zlata kupile i 

Turska (144 tone), 

Poljska (100 tona), 

Kazakhstan (26,9 tona), 

Indija (17,7 tona), 

Qatar (11 tona), 

Ekvador (10,6 tona), 

Ujedinjeno Kraljevstvo (9 tona), 

Srbija (9 tona), 

Argentina (7 tona), 

Kolumbija (6,1 tona), 

Kirgistan (3,2 tone), 

Mongolija (2,3 tone), 

Bjelorusija (1,9 tona). 

Još nekoliko država je kupilo manje količine. Masovna kupnja zlata od tako mnogo zemalja znači da te države gube povjerenje u zapadna financijska tržišta i ne žele ovisiti o dobroj volji SAD-a i/ili europskih zemalja u čije obveznice tradicionalo ulažu viškove kapitala. Ako su dobro upućeni centralni bankari i politički čelnici tih zemalja zabrinuti po pitanju financijske i političke situacije u svijetu, trebaju li i mali individualni investitori razmlisliti o stavljanju kapitala u sigurna utočišta?

Nastavak trenda vraćanja zlata u domovinu

Nakon eskalacije gospodarske i političke krize u Venezueli, vlada te države je odlučila povući 14 tona zlata koje je čuvala u Londonu, no Ujedinjeno Kraljevstvo je odbilo isporučiti to zlato. Službeni razlog je strah da će venezuelanski predsjednik Maduro ukrasti državno zlato i iskoristiti ga u privatne svrhe, no neslužbeno, radi se o političkoj odluci pomoću koje se želi utjecati na političku situaciju u Venezueli. Nakon što su vidjele da Venezuela ne može doći do svojeg zlata pohranjenog kod zapadnih sila, mnoge druge države su se zabrinule da bi pristup njihovom zlatu također mogao biti uskraćen. Neke od njih su zbog toga odlučile zlato vratiti u domovinu i čuvati ga na vlastitom teritoriju. Jedna od njih je Poljska, koja je nedavno odlučila 100 tona zlata iz Londona prebaciti u Varšavu i čuvati u trezorima svoje centralne banke. Prijašnjih godina su isto su napravile i Njemačka, Turska i Mađarska, a samo je pitanje vremena kada će se pojaviti još zemalja koje će od Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i SAD-a tražiti svoje zlato.

Masovno vraćanje zlata u domovinu ukazuje na veću zabrinutost među centarnim bankarima i rastuću nesigurnost na globalnim financijskim tžištima, a u takvoj situaciji i privatni investitori imaju tendenciju kapital prebacivati na sigurna utočišta, a fizičko zlato je po mnogima najsigurnija investicija.

Neobična oklada na tržištu zlata

Tržište zlata se ne sastoji samo od fizičke isporuke zlatnih poluga, nego i cijelog spektra financijskih instrumenata pomoću kojih se indirektno može ulagati u zlato. Jedan od takvih instrumenata su opcije – financijski ugovori koji, međuostalim, kupcima mogu garantirati pravo na kupnju zlata u budućnosti po unaprijed ugovorenoj cijeni. Takvi ugovori nisu ništa neuobičajeno i svaki dan se pomoću njih napravi na milijune dolara prometa. No nedavno je došlo do nesvakidašnje transakcije. Netko je kupio pravo da sredinom 2021. kupi pola milijuna unci zlata po 4000 američih dolara po unci. Trenutna cijena je približno 1480 dolara po unci. To znači da netko očekuje da će se u samo godinu i pol cijena zlata utrostručiti i uložio je 1,75 milijuna dolara kako bi profitirao na takvom scenariju. Možda se jednostavno radi o bogatašu hazarderu koji i inače ulaže na taj način, no moguće je da netko posjeduje informacije koje nisu poznate javnosti, a koje će uskoro dovesti do naglog porasta cijene žutog plemenitog metala.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!