Poznato je da zemlje poput SAD-a, Njemačke i Švicarske posjeduju ogromne zalihe zlata koje služi za dugotrajnu zaštitu bogatstva tih zemalja. Sile poput Kine i Rusije do nedavno nisu imale rezerve niti približno velike kao bogate i razvijene zemlje, no posljednjih godina ubrzano povećavaju zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o američkom dolaru. Zlato kupuju i centralne banke mnogih drugih zemalja, a posljednjih godina osim spomenutih zemalja značajnije količine kupovale su Indija, Meksiko, Turska i Kazahstan. Ove godine su im se odlučile pridružiti Poljska i Meksiko.

O kojim se količinama radi?

Mađarska je odlučila udeseterostručiti svoje zlatne rezerve sa 3,1 tone na 31 tonu plemenitog metala, a tolika količina zlata trenutno vrijedi više od milijardu dolara.

Poljska je ove godine kupila samo 10 tona zlata, no radi se o prvoj kupnji nakon 20 godina, što može značiti da će centralna banka redovito kupovati manje količine zlata u idućim godinama.

Zbog veličine i ekonomske snage, Rusija si može priuštiti više zlata, a tijekom ove godine svaki mjesec je u prosjeku kupovala 20 tona zlata te sada službeno posjeduje približno 2.000 tona u obliku poluga.

Analitičari procjenjuju da će sve centralne banke na svijetu ove godine ukupno kupiti 450 tona zlata, što će biti prvi godišnji porast nakon 2013. godine.

Što to znači?

Masovna kupnja zlata može ukazivati na dolazak krize. Naime, u krizama raste rizik propasti banaka i bankrota država, stoga je mudrije kapital držati u zlatu koje se može čuvati u vlastitoj zemlji nego u stranim državnim obveznicama. Mađari su to potvrdili i javno obznanili da će osim kupnje novog zlata, postojeće rezerve premjestiti iz Londona u Budimpeštu zbog “zabrinutosti za financijsku stabilnost”. Mađarska središnja banka je tome pridodala da “zlato još uvijek smatra jednim od najsigurnijih sredstava na svijetu”.

Kupnja zlata također znači da sve više centralnih banaka smatra da je zlato trenutno jeftino. U suprotnom ga ne bi kupovale, zar ne?

Može li pojedinac kupovati zlatne poluge?

Zlatne poluge koje je moguće vidjeti u državnim trezorima teže 400 unci (približno 12,4 kg) i trenutno svaka vrijedi 3,1 milijun kuna, zbog čega nisu prikladne za male ulagače. Na sreću, mnoge kovnice zlata su u posljednjih nekoliko godina počele proizvoditi male zlatne poluge, od onih od samo 1 ili 2 grama koje su prikladne za poklon za vjenčanje ili krštenje, do onih od 500 ili 1000 grama, prikladnih za zaštitu životne ušteđevine. Sve poluge se rade od zlata čistoće 99,99%, što znači da su u Hrvatskoj i EU kategorizirane kao investicijsko zlato i ne podliježu niti PDV-u niti porezu na kapitalnu dobit. Cijene pojedinih poluga pogledajte na našem popisu zlatnih poluga koje imamo u ponudi.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!