Od početka financijske krize 2008. godine, koja je bila najteža gospodarska kriza još od Velike depresije 80-ak godina ranije, recesija je pojam s iznimno negativnim konotacijama i za veliku većinu ljudi vrlo nepoželjna situacija. No postoje načini za zaštitu vlastitog kapitala u recesijama, a mudrim ulaganjem se u takvoj situaciji čak može ostvariti profit.

Što je recesija?

Službeno, recesija je situacija u kojoj BDP nekog gospodarstva pada dva kvartala zaredom. Radi se o normalnom procesu unutar ekonomskog ciklusa, u kojem nakon nekoliko godina gospodarskog rasta dođe do privremenog pada. U posljednjih stotinjak godina u SAD-u je bilo 14 recesija, koje su u prosjeku trajale nešto više od godinu dana i pojavljivale se u prosjeku svakih pet godina.

Što se događa s kamatnim stopama u recesijama?

Budući da u recesijama dolazi do pada investicija, potrošnje u gospodarstvu i prihoda državnog proračuna te rasta stope nezaposlenosti, država pokušava napraviti sve što je moguće da potakne gospodarski rast, investicije i otvaranje radnih mjesta. Jedna od najvažnijih mjera kojima se to pokušava postići je spuštanje kamatnih stopa. Naime, rušenje kamatnih stopa dovodi do većeg interesa firmi i građana za zaduživanje po povoljnim uvjetima. Firme na taj način dolaze do kapitala potrebnog za gradnju novih proizvodnih pogona i sl., a građani se uz niže kamatne stope češće odlučuju za podizanje stambenih i sličnih kredita. Veći interes za kupnju nekretnina dovodi i do potrebe za gradnjom novih stambenih objekata, na temelju čega građevinski sektor lakše prebrodi recesiju. Da bi se u nove nekretnine moglo useliti, potreban je i namještaj, bijela tehnika, televizori i sl, na temelju čega profitiraju i ostale gospodarske grane, kao i državni proračun.

Namjerno rušenje kamatnih stopa u recesijama je dobro za one koji su zaduženi ili se planiraju zadužiti, ali nije dobro za one koji životnu ušteđevinu drže na štednji. U krizama dolazi do pada kamatnih stopa na štednju, što znači da se štednja manje isplati nego u dobrim ekonomskim vremenima. Zbog financijske krize spomenute na početku teksta, kamatne stope u većem dijelu razvijenog svijeta pale su praktički na nulu, što se nikada u povijesti nije dogodilo.

Što se događa na financijskim tržištima?

Zbog straha od pada prihoda, profitabilnosti i visine dividendi koje pojedine kompanije isplaćuju, na dioničkim burzama dolazi do pada cijena dionica. Među investitorima u pravilu na početku recesije nastane panika na temelju koje dolazi i do rasprodaje dionica dobrih kompanija, na čije poslovanje recesija nije značajno utjecala. U prosjeku, cijena dionica u tipičnoj recesiji padne za nekoliko desetaka posto. Značajni pad cijena dionica dovodi i do pada vrijednosti udjela u dioničkim i mješovitim investicijskim fondovima, zbog čega i ta investicijska klasa u recesijama postaje ulaganje koje svojim investitorima najčešće donosi gubitak kapitala.

Zašto cijena zlata raste u recesiji?

U situaciji u kojoj nije mudro kapital držati u dionicama ili investicijskim fondovima, a raste rizik od bankrota banaka, profesionalnim investitorima, ali i običnim građanima ne preostaje ništa drugo nego okrenuti se najsigurnijem mogućem ulaganju – zlatu. Investiranje u zlato se već tisućama godina dokazuje kao najsigurnije moguće ulaganje. Vrijednost ovog plemenitog metala ostala je stabilna kroz sve gospodarske i financijske krize, ratove i raspade carstava, a razlog za to je prirodna rijetkost ovog metala. Naime, za razliku od papirnog novca koji može biti štampan u neograničenim iznosima, količina ovog metala na raspolaganju čovječanstvu se relativno sporo povećava, zbog čega je i vrijednost zlata stabilna.

Kada na početku recesije dođe do masovnog interesa za ulaganje u zlato, također dolazi i do velikog porasta cijene ovog metala. Npr. od početka 2007. godine, kada se već moglo naslutiti da dolazi do krize, do sredine 2011. godine, cijena zlata je porasla s približno 600$ na 1900$, što je porast veći od 200% u samo nekoliko godina. Sličan scenarij će se gotovo sigurno ponoviti i na početku iduće recesije, koja će prije ili kasnije ponovno zadesiti Europu. Zbog toga, mudri investitori na prvi znak gospodarskog usporavanja kupuju zlatne poluge, koje im garantiraju sigurnost i neovisnost o stabilnosti banaka, ali i značajnu zaradu kad recesija počne.

Ako želite saznati trenutne cijene poluga zlata ili zlatnih kovanica, pogledajte našu ponudu investicijskog zlata.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!