S obzirom na sve niže mirovine i sve višu dobnu granicu za odlazak u mirovinu, sve je više građana zabrinuto za vlastitu starost. Zbog toga se neki od njih odlučuju za ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove, dok drugi smatraju da je štednja u zlatu bolja opcija. U nastavku pročitajte kako funkcionira štednja u zlatu i je li isplativija od ulaganja u mirovinske fondove.

Sigurnost i prinosi mirovinskih fondova

Osim obveznih mirovinskih fondova, u mnogim državama postoje i dodatne dobrovoljne opcije za štednju za mirovinu, na koje se odlučuju oni koji si bi htjeli osigurati veće redovite prihode u starosti. U Hrvatskoj postoji nekoliko dobrovoljnih mirovinskih fondova, od kojih svaki samostalno raspolaže kapitalom koji članovi fonda redovito uplaćuju, a prosječni godišnji prinos svih fondova u trenutku pisanja teksta iznosi 5,65% (rezultat je dobiven računanjem jednostavnog prosjeka). Radi se o prinosu većem od trenutne stope inflacije i kamatnih stopa na oročenu štednju u komercijalnim bankama, no što je sa sigurnošću mirovinskih fondova?

Već je bilo pokušaja nacionalizacije drugog mirovinskog stupa, što znači da postoji rizik da će država jednog dana pokušati nacionalizirati i dobrovoljne mirovinske fondove. Neke države (npr. Mađarska) već su uspješno nacionalizirale štednju vlastitih građana u mirovinskim fondovima. Građanima je obećano da će dobiti svoje mirovine, a razlog nacionalizacije je stajalište države da može mudrije i uspješnije upravljati kapitalom svojih građana nego što mogu mirovinski fondovi. Može li se političarima vjerovati po tom pitanju, procijenite sami. Osim toga, uz sve veću zaduženost države, kakvu garanciju imamo da nećemo završiti kao Grčka i da novca za mirovine u državnom proračunu jednostavno neće biti?

Dio građana smatra da su rizici i troškovi ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove preveliki. Naime, osim rizika bankrota države postoji i rizik pada vrijednosti novca zbog učinka inflacije te naknade dobrovoljnih mirovinskih fondova koje iznose značajnih 2% godišnje. Budući da je ulaganje u mirovinski fond dugoročne prirode, izračunajte koliko biste naknade fondu platili u periodu od npr. 30 godina.

Sigurnost i isplativost štednje u zlatu

Iz gore navedenih razloga sve se više građana odlučuje na štednju u zlatu. Vrijednost zlata je neovisna o situaciji u Hrvatskoj ili bilo kojoj manjoj državi, a ulaganje u ovaj plemeniti metal je bila mudra odluka u gotovo svim situacijama kroz povijest. Naime, za razliku od papirnog novca, količina raspoloživog zlata je relativno stabilna, stoga je i stabilna i njegova kupovna moć. Učinak inflacije se poništava dugoročnim rastom cijene zlata, koja je od 1971. godine (kada je u potpunosti ukinut zlatni standard) rasla u prosjeku 8% godišnje.

Dakle, ulaganjem u investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga postiže se veća neovisnost o gospodarskoj i političkoj situaciji u državi, a povijest pokazuje da je takvo ulaganje također bilo isplativije od dobrovoljnih mirovinskih fondova. Važno je napomenuti da je investicijsko zlato oslobođeno i PDV-a i poreza na kapitalnu dobit pa sav ostvareni profit ostaje vlasniku zlata.

Kako štediti u zlatu?

Štednja u zlatu funkcionira na način da osoba povremeno kupuje male zlatne poluge i na taj način gradi svoj privatni mirovinski fond. Najmanje polugice kategorizirane kao investicijsko zlato teže jedan gram i koštaju samo nekoliko stotina kuna. No kao i kod svih ostalih proizvoda, jeftinije je kupovati veću količinu. Zbog toga mnogi ulagači u zlato preferiraju kupnju većih poluga zlata u situacijama kad im istekne oročena štednja, polica osiguranja i sl. Budući da u posljednjih pedesetak godina cijena zlata u prosjeku raste više od 100% svako desetljeće, ne treba se brinuti o idealnom trenutku za kupnju zlata. Na dugi rok nebitno je hoćete li kupiti zlato po nekoliko posto višoj ili nižoj cijeni.

Gdje čuvati zlato?

Nakon odluke o štednji o štednji u zlatu potrebno je odlučiti gdje čuvati zlato. Dio ulagača svoje poluge i zlatnike čuva na skrovitom mjestu u vlastitoj kući ili stanu. Oni koji posjeduju vlastiti sef najčešće u njemu čuvaju svoje zlato, dok drugi preferiraju sigurnost banaka pa unajme sef u banci. Sve veće banke kao što su Zagrebačka banka i Privredna Banka Zagreb nude uslugu iznajmljivanja sefova svojim klijentima.

Još jedna opcija za čuvanje svoje zlate štednje je povjeravanje zlata na čuvanje tvrtkama specijaliziranim za distribuciju investicijskog zlata. Takve tvrtke u pravilu zlato svojih klijenata drže u najsigurnijim sefovima poslovnih banaka ili Fine, koji su pod konstantnim nadzorom. Pri tome je trošak usluge čuvanja najčešće niži nego iznajmljivanje vlastitog sefa u komercijalnim bankama.

Ako prepoznajte da štednja u zlatu dugoročno nudi bolji omjer sigurnosti i prinosa od klasične štednje ili dobrovoljnih mirovinskih fondova, slobodno nas kontaktirajte da biste saznali više informacija o ulaganju u investicijsko zlato.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!