Cijena zlata posljednjih tjedana naglo raste. Vrijednost jedne unce žutog plemenitog metala je u samo mjesec dana porasla sa 1145,00 na 1235,00 eura (porast od 7,8%). Ako se usporedi cijena zlata danas i primjerice prošlog ljeta u isto vrijeme, postotni porast iznosi 15,2%. Radi se o prinosu o kakvom štediše u bankama posljednjih godina mogu samo sanjati.

Zašto cijena raste?

Kao i kod porasta vrijednosti svake druge imovine, do rasta cijene zlata doveo je povećan interes za kupnju ovog plemenitog metala. No, što je dovelo do rasta interesa kupaca?

Najvažniji razlog je zaokret u monetarnoj politici svih najvažnijih centralnih banaka na svijetu. Naime, stopa inflacije u SAD-u, Europi, Japanu, Kini, Australiji itd. počela je padati, a to je jedan od najpouzdanijih pokazatelja da bi uskoro moglo doći do usporavanja gospodarskog rasta ili čak recesije. Kako bi potaknule investicije i potrošnju, neke centralne banke su već spustile kamatne stope u svojim zemljama, dok su druge dale do znanja da bi do pada moglo doći vrlo brzo.

Glavni europski centralni bankar (Mario Draghi) prije desetak dana je u govoru na konferenciji u Portugalu izjavio: „U nedostatku gospodarskog napretka i postizanja naše ciljane inflacije od 2%, bit će potrebno dodatno monetarno popuštanje“. U prijevodu: zaboravite na rast kamatnih stopa u Europi u idućim godinama.

Jedan od glavnih japanskih centralnih banaka je nedavno podsjetio javnost i sudionike financijskih tržišta da će banka nastaviti provoditi ultra labavu monetarnu politiku dokle god bude potrebno.

Jerome Powell, predsjednik vijeća guvernera američkih federalnih rezervi, također je dao do znanja da i američka centralna banka kreće istim putem. U posljednjem obraćanju javnosti izjavio je da mnogi članovi vijeća koje odlučuje o kamatnim stopama sada smatraju da će prije kraja godine biti potrebno spuštati kamatne stope. Sudeći po kretanju kamatnih stopa na američke državne obveznice, investitori na financijskim tržištima smatraju da će FED dva puta spustiti kamatne stope prije kraja godine.

Kakve veze imaju kamatne stope i zlato?

Kada centralne banke ruše kamatne stope, osim pada kamatnih stopa na kredite padaju i kamatne stope na štednju i obveznice. To znači da se ti načini investiranja novca manje isplate nego prije. U isto vrijeme raste rizik bankrota banaka i država pa mnogi investitori prebacuju kapital na sigurno.

Zadnji puta su Amerikanci spuštali kamatne stope 2007. godine. Godinu dana kasnije počela je najveća recesija još od Drugog svjetskog rata.

Slika 1: Referentna kamatna stopa u SAD-u

Izvor: www.numbernomics.com

Upravo te 2007. je počeo strelovit porast cijene zlata koji je trajao do 2011. godine. Cijena je u tom periodu porasla gotovo 200%. Dio investitora smatra da zbog toga što je svijet danas još više zadužen nego prije desetak godina, nadolazeća kriza bi mogla biti još gora, stoga bi cijena zlata mogla porasti još više.

Analitičari Banke Zlata se slažu da je gotovo sigurno da će u idućim godinama doći do recesije, no ona vjerojatno neće biti duboka i dugotrajna kao posljednja. Danas su centralne banke puno spremnije na borbu protiv financijskih šokova, a iz gore spomenutih aktivnosti se vidi da su ovog puta spremne čak i na preventivno djelovanje. No, čak i blaga recesija može dovesti do značajnog porasta cijene zlata. Ako bi ovog puta postotni porast cijene bio upola manji od onog koji se dogodio 2007., porast cijene zlata u posljednjih godinu dana od 15% je samo početak te i dalje nije kasno za uložiti u zlatne poluge.

Trenutnu cijenu pojedinačnih poluga pogledajte na ovoj stranici.

Autor:
Banka Zlata

__

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!