Sustav federalnih rezervi (FED) središnji je bankarski sustav Sjedinjenih Američkih Država i de facto njihova središnja banka koja upravlja monetarnom politikom najmoćnije države svijeta. Budući da njihova monetarna politika direktno utječe na vrijednost dolara koji je još uvijek glavna svjetska valuta, ali i na samo američko gospodarstvo, poteze FED-a sa zanimanjem prate svi investitori, bez obzira na to u koji oblik imovine investiraju.

Od početka pandemije uzrokovane novim koronavirusom koja je posebno jako pogodila SAD, Sustav federalnih rezervi aktivno sudjeluje u provođenju mjera dosad neviđenih razmjera kako bi američko gospodarstvo održao na životu. Naime, kako bi potaknuo posrnulo gospodarstvo pogođeno pandemijom i lockdownom, FED je novim programom kvantitativnog popuštanja u gospodarstvo upumpao više od tri bilijuna (1 bilijun = 1000 milijardi) dolara u svega nekoliko mjeseci. 

federalne-rezerve-bilanca-graf

Slika 1: bilanca FED-a u 2020. godini gotovo se udvostručila, izvor: federalreserve.gov

Inflacija i financijski balon

Kao i uvijek kod pumpanja velike količine novog novca u gospodarstvo, na tržištu se stvorila bojazan od pojave inflacije koja bi efektivno smanjila vrijednost američkog dolara. Da taj strah nije bio neopravdan, potvrđuje činjenica da je američki dolar od početka godine izgubio značajan dio vrijednosti u usporedbi s drugim bitnim svjetskim valutama. 

dolar-indeks-graf

Slika 2: kretanje U.S. Dollar Indexa u 2020. godini, izvor: marketwatch.com

Ipak, inflacija cijena potrošačkih dobara nije se pojavila, barem zasad. Jedan od glavnih razloga za to je smanjena potrošnja uzrokovana pandemijom. Međutim, iako nije došlo do opće inflacije, na određenim tržištima se može vidjeti inflacija koja je direktna posljedica politike FED-a. Radi se o tržištu dionica koje bilježi značajan porast cijena dionica, unatoč tomu što je stanje u gospodarstvu izrazito loše. Takva se pojava naziva inflacija cijena imovine (eng. asset price inflation). 

Mnogi analitičari stoga smatraju da se američko tržište dionica stoga nalazi u financijskom balonu sličnomu onome koji je prethodio krizi 2008. godine, samo što su tada glavnu ulogu odigrale nekretnine, a ovog puta su to dionice. Stvaranje balona je direktna posljedica priljeva velikih količina novog novca kojeg je FED pustio u opticaj, a puknuće balona kojeg mnogi očekuju ostavit će negativne posljedice na cjelokupno američko gospodarstvo.

Zlato kao sigurna luka

Poznati analitičar i investitor Adrian Day, koji je ujedno i CEO vlastite ulagačke kuće, u intervjuu za Kitco News rekao je da je FED “izvan kontrole” i da “ne postoje granice” koje nisu spremni prijeći kako bi potaknuli posrnulo gospodarstvo. Dionice zbog toga smatra precijenjenima, a spas za investitore koji se žele zaštititi od kraha vidi u ulaganju u investicijsko zlato

Za one koji su skloni ulaganju na dioničkom tržištu, Day preporuča kupnju dionica rudarskih kompanija čija cijena raste kad raste cijena zlata. Ulaganje u dionice rudarskih kompanija samo je jedan od mogućih način ulaganja u zlato, a najpopularniji način među manjim investitorima je kupovina zlata u fizičkom obliku, tj. kupovina zlatnika i zlatnih poluga.

Zlato je poznato kao najbolji način zaštite imovine za vrijeme ekonomskih kriza te pogotovo za vrijeme inflacija koje dovode do pada povjerenja u papirnatu valutu. Pogledamo li prošlu ekonomsku krizu, možemo vidjeti da je cijena zlata u svega par godina skočila za nevjerojatnih 200%, što je onima koji su investirali u ovaj plemeniti metal na početku krize donijelo veliku zaradu u kriznim vremenima. 

Brojne su paralele između prošle krize i ove koja tek dolazi, pa mnogi očekuju ponavljanje sličnog scenarija i ovaj put. Upravo iz tog razloga potražnja za fizičkim zlatom sve je veća, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Iako je cijena zlata ove godine već dosegla povijesne vrhune, činjenica da se nalazimo tek na početku najdublje ekonomske krize u posljednjih stotinu godina ukazuje na to da bi cijena zlata mogla znatno narasti u narednom periodu. Ukoliko se to dogodi, najbolje će proći oni koji u svom investicijskom portfelju drže i fizičko zlato.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!