Tečajna lista Hrvatske narodne banke

//Tečajna lista Hrvatske narodne banke

Tečajna lista Hrvatske narodne banke

Datum primjene: 19.08.2019

Država Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija AUD 4,501517 4,515062 4,528607
Kanada CAD 4,997509 5,012547 5,027585
Češka CZK 0,285911 0,286771 0,287631
Danska DKK 0,986932 0,989902 0,992872
Mađarska HUF 2,269564 2,276393 2,283222
Japan JPY 6,241060 6,259840 6,278620
Norveška NOK 0,738111 0,740332 0,742553
Švedska SEK 0,686237 0,688302 0,690367
Švicarska CHF 6,774646 6,795031 6,815416
Velika Britanija GBP 8,075177 8,099475 8,123773
SAD USD 6,642601 6,662589 6,682577
Bosna i Hercegovina BAM 3,763789 3,775114 3,786439
EMU EUR 7,361331 7,383481 7,405631
Poljska PLN 1,700666 1,705783 1,710900

Tečajna lista je tablica u kojoj su navedeni odnosi po kojima je moguće domaću valutu zamijeniti za strane valute, kao i strane valute u domaću. Najčešće se sastoji od popisa desetak najzastupljenijih stranih valuta u pojedinoj zemlji te kupovnog i prodajnog tečaja za svaku od njih. Tečajna lista HNB-a uvijek sadrži i srednji tečaj, koji se često primjenjuje kod otplate kredita, pripisa kamata kod štednje i sl., a koji se može izračunati na način da se zbroje kupovni i prodajni tečaj te se zbroj podijeli s dva. Tečajna lista komercijalnih banaka za klijente uvijek ima niži kupovni tečaj te viši prodajni tečaj od onoga s tečajne liste HNB-a, a razlika je marža banaka, na temelju koje ostvaruju poslovne prihode. Komercijalne banke na tečajne liste često stavljaju dva kupovna i dva prodajna tečaja (za efektivu i za devize). Pod efektivom se podrazumijeva gotovina (keš) i taj tečaj je u pravilu za klijenta lošiji od tečaja za devize jer poslovanje s gotovinom banci stvara veće troškove i oduzima više vremena nego bezgotovinsko mijenjanje novca na računu.

Zašto se tečajna lista mijenja svaki dan?

Tečajna lista svaki dan izgleda drugačije jer se odnosi po kojima je moguće mijenjati valute stalno mijenjaju. Tečaj može porasti ili pasti, a kada su u pitanju tečajne liste u Hrvatskoj, rast tečaja znači slabljenje kune, a pad tečaja predstavlja jačanje kune. Npr., ako tečaj eura poraste s 7,50 kuna na 8,00 kuna za 1 euro, to znači da za istu količinu kuna može kupiti manje eura nego prije, stoga i manje proizvoda i usluga u eurozoni, što znači da kuna manje vrijedi, tj. oslabila je. U suprotnom scenariju, ako bi tečaj pao s 7,50 kuna na 6,50 kn za 1 euro, za 750 kuna bi se umjesto prijašnjih 100 eura sada moglo dobiti nešto više od 115 eura, što znači da bi kuna vrijedila više, tj. ojačala bi.

Tečaj valuta na globalnom deviznom tržištu najčešće ovisi o ponudi i potražnji za pojedinom valutom, no neke države namjerno tečaj svoje valute u odnosu na američki dolar ili euro održavaju na željenoj razini. Hrvatska narodna banka tečaj kune vezala je za euro i pokušava ga održavati na približno 7,50 kuna za jedan euro. Ako kuna ojača nekoliko posto, tj. ako tečaj padne na razinu od 7,30 do 7,35 kuna za 1 euro, HNB počne intervenirati na deviznom tržištu i masovno kupovati eure, pri čemu na tržištu nastane blaga nestašica te valute, zbog čega joj cijena poraste, tj. tečaj EUR/HRK poraste. To se najčešće događa na početku turističke sezone, kada u očekivanju daljnjeg slabljenja eura i jačanja kune, građani, firme i banke prodaju eure.

Pred kraj godine turista više nema te do izražaja dolazi uvozno orijentirano gospodarstvo. Zbog potrebe plaćanja dobavljača u inozemstvu uvoznici masovno kune mijenjaju u eure, pri čemu tečajna lista pokazuje da je euro poskupio, tj. treba dati više kuna za istu količinu eura. Kada tečaj EURHRK poraste iznad 7,60 kuna za 1 euro, HNB počne prodavati eure iz deviznih rezervi i kupovati kune, pri čemu dolazi do pada tečaja (jačanja kune).

Tečaj ostalih valuta na tečajnoj listi se u postotku najčešće mijenja mnogo više jer je nemoguće fiksirati tečaj kune prema više valuta istodobno. Za tim nema ni potrebe jer Hrvatska veliku većinu trgovinske razmjene obavlja sa zemljama koje imaju euro ili su svoju valutu također vezale za euro (BiH).

Spread na tečajnoj listi

Razlika između kupovnog i prodajnog tečaja pojedine valute na tečajnoj listi naziva se “spread” i poželjno je da je što manji. Naime, spread se može protumačiti kao trošak zamjene valuta. Kada je u pitanju tečaj eura i kune, spread je kod banaka najčešće 10 kn (kupovni tečaj npr. 7,40 a prodajni 7,50), što u postotku iznosi približno 1,4%. To znači da ako netko odluči zamijeniti kune u eure i štediti u toj valuti, uz nepromijenjeni tečaj će jednog dana, kada eure ponovno zamjeni u kune, samo će na tečaju izgubiti 1,4%. Na iznosu od 100.000 kn to bi bilo čak 1.400 kuna. Ako bi se pak ista osoba odlučila na štednju u američkim dolarima, zbog spreada bi izgubila mnogo više. Na istom iznosu bi gubitak iznosio čak 6.000 kn, jer je kod većih komercijalnih banaka spread između kupovnog i prodajnog tečaja na dolaru trenutno veći od 6%. Na nekim manje trgovanim valutama na tečajnoj listi (poput mađarske forinte, poljskog zlota, danske krune i sl). spread je također velik i u pravilu iznosi više od 4-5%.

Kako tečajna lista utječe na gospodarsku situaciju?

Osim za pojedince koji imaju kredit ili štednju u stranoj valuti, tečajna lista je iznimno važna i za državu. Naime, o tečaju domaće valute u odnosu na valute najvažnijih gospodarskih partnera ovisi cjelokupna ekonomska situacija u državi. Tečaj utječe na isplativost uvoza i izvoza proizvoda i sirovina te cijenu turističkih aranžmana, a indirektno i na stopu inflacije, visinu kamatnih stopa itd.

Primjer:

Ako kilogram mandarina kod proizvođača u Španjolskoj košta 1 euro, a u Hrvatskoj 8 kuna, kupcima iz Njemačke se više isplati kupovati španjolske mandarine ako je tečaj EUR/HRK 7.50, jer to znači da hrvatske mandarine koštaju 1,07 EUR. Ali ako bi tečaj EUR/HRK porastao na 9.00, njemački kupci bi morali dati manje eura za hrvatske mandarine (0,88 eura po kg), stoga bi im se više isplatilo kupiti mandarine u Hrvatskoj nego u Španjolskoj.

Zbog pozitivnog učinka slabljena domaće valute na izvoz, mnoge centralne banke na svijetu namjerno poduzimaju mjere koje dovode do slabljenja valute ili barem sprječavaju značajnije jačanje valute. No slabljenje valute može biti i opasno jer dovodi do poskupljenja uvezenih proizvoda te do inflacije, protiv koje se onda mora boriti podizanjem kamatnih stopa, što može usporiti gospodarski rast ili čak dovesti do recesije. Dakle, tečajna lista može biti gospodarsko bojište između pojedinih država, a situacija u kojoj više država otvoreno slabi svoje valute naziva se valutni rat.

Karakteristike pojedinih valuta

Valute koje se najčešće nalaze na tečajnim listama banaka i mjenjačnica u Hrvatskoj su: euro, švicarski franak, američki dolar, britanska funta, kanadski dolar, australski dolar, novozelandski dolar, japanski jen, švedska kruna, norveška kruna, danska kruna, konvertibilna marka BiH, srpski dinar, poljski zlot, češka kruna, mađarska forinta i turska lira.

Budući da HNB tečaj kune veže uz euro, vrijednost joj se prema ostalim valutama kreće u istom smjeru kao i vrijednost eura. Dakle, ako euro jača u odnosu na američki dolar, gotovo uvijek jača i hrvatska kuna, a vrijedi i obrnuto. Postoje i druge države koje su svoje valute u manjoj ili većoj mjeri vezale za euro (BiH, Danska, Bugarska…), stoga je tečaj kune prema tim valutama također iznimno stabilan, što se lako može potvrditi pogledom u arhivu tečajne liste.

Kada su u pitanju najvažnije svjetske valute, postoji nekoliko kategorija valuta koje se slično ponašaju u određenim situacijama. Jedna od tih kategorija su “risk off” valute, koje služe kao sigurna utočišta u nesigurnim vremenima, a u nju spadaju američki dolar, švicarski franak i japanski jen. Ove valute u pravilu jačaju u političkim krizama i ekonomskim recesijama. Američki dolar ima status sigurne valute zbog razvijenosti i dubine američkih financijskih tržišta, koja su iz perspektive investitora sigurnija od tržišta i valuta država u razvoju. Švicarski franak također jača iz istog razloga. Naime, švicarske banke su iznimno cijenjene u svijetu, zbog stabilnosti bankarskog sustava i političke neutralnosti Švicarske. Japanski jen u krizama jača zbog velike količine japanskog kapitala koji je uložen u inozemstvo. U nesigurnim vremenima japanski građani, firme i financijske institucije vraćaju ga kući na sigurno, pri čemu kupuju japansku valutu i doprinose njenom jačanju.

Suprotna kategorija gore navedenim valutama su “robni dolari”, a radi se o kanadskom, australskom i novozelandskom dolaru. Te zemlje izvoze dosta prirodnih resursa kao što su nafta i drvo (Kanada), željezo, aluminij, ugljen (Australija) te poljoprivredne proizvode kao što su mlijeko, meso i vuna (Novi Zeland), a cijena navedenih sirovina i proizvoda ima tendenciju rasti u dobrim te padati u lošim vremenima. Zbog toga se i valute spomenutih zemalja ponašaju po istom obrascu – jačaju u dobrim vremenima, a u krizama gube vrijednost.

Povezanost tečajne liste i cijene zlata

Tijekom povijesti, centralni dio svake tečajne liste bila je prirodna svjetska valuta – zlato. Taj metal je tisućama godina služio kao novac diljem svijeta i vrijednost mu je neovisna o političkoj ili ekonomskoj stabilnosti pojedine države. Zbog toga, prava vrijednost pojedine papirne valute se tradicionalno uspoređivala s vrijednošću zlata. Na temelju tog odnosa i odnosa drugih valuta i zlata lako se mogao izračunati i međusobni tečaj papirnih (fiat) valuta. Danas više ne postoji niti jedna valuta koja ima službeno pokriće u zlatu, no može se primijetiti blaga pozitivna korelacija kretanja vrijednosti pojedinih valuta i žute plemenite kovine.

Kratkoročno gledajući (iz dana u dan), može se primijetiti da kad američki dolar jača, cijena zlata pada. Razlog ovog fenomena je status američkog dolara kao svjetske rezervne valute. To znači da se na globalnom tržištu zlata sve računa u dolarima, a kada dolar u odnosu na euro ojača 5%, kupcima iz Europe zlato postaje 5% skuplje, zbog čega pada potražnja za ovim metalom. To se u periodima jačanja dolara događa u mnogim dijelovima svijeta, stoga cijena zlata pada zbog skuplje cijene spomenutog metala za mnoge potencijalne kupce.

Srednjoročno gledajući (iz godine u godinu) može se primijetiti da u situacijama kada američki dolar, švicarski franak i japanski jen jačaju u odnosu na euro (dakle, u krizama), cijena zlata češće raste nego pada. Razlog ovog fenomena je činjenica da je zlato mnogo sigurnije utočište za kapital od svih papirnih valuta, uključujući spomenute “risk off” valute. Tijekom povijesti je postojalo približno 800 papirnih valuta, a do sada ih propalo više od 600. Ta sudbina će kad tad zadesiti i današnje valute jer svaka država prije ili kasnije upadne u probleme i pokuša ih riješiti stvaranjem novca iz ničega, što redovito završi visokom inflacijom i obezvrjeđenjem nacionalne valute.

Dugoročno (na rok od nekoliko desetljeća) sve valute gube vrijednost u odnosu na zlato. Od 1971. godine (kada su SAD napustile zlatni standard) cijena zlata izražena u dolarima raste u prosjeku 8% godišnje, što znači da je američka valuta u posljednjih pola stoljeća izgubila preko 90% vrijednosti. Većina ostalih papirnih valuta na svijetu su izgubile još veći postotak svoje vrijednosti, a taj trend se vjerojatno nikad neće zaustaviti zbog nerješive ranjivosti fiat novca i načina na koji funkcioniraju moderni monetarni sustavi. Tečajna lista se mijenja iz dana u dan, no sve valute na njoj dugoročno slabe u odnosu na najvažniju prirodnu svjetsku valutu, koja svoju vrijednost drži već tisućama godina.

Ako i vi želite zaštiti svoju životnu ušteđevinu od inflacije i bankrota države ili banaka, pogledajte našu ponudu zlatnih poluga i zlatnika kategoriziranih kao investicijsko zlato, što znači da ne podliježu niti PDV-u niti porezu na kapitalnu dobit.

Autor:

Banka Zlata

By |2019-04-17T09:52:34+02:00listopad 2nd, 2018|Uncategorized|0 komentara

Naši klijenti o nama

Slavica Lupić
Slavica Lupić
20:10 09 Aug 19
Odlični članci za početnike, laka i profesionalna komunikacija.
Božidar Babić
Božidar Babić
16:33 09 Aug 19
Iznimno profesionalan pristup klijentu s fokusom na dugoročnu suradnju. Analitičari i savjetnici su dostupni za sva pitanja koja sam imao. Nakon detaljnog razgovora i pojašnjavanja svih mojih nedoumica lako sam donio odluku o kupnji zlata.
goran kovacevic
goran kovacevic
13:13 03 Jul 19
Želim pohvaliti profesionalni odnos prema klijentu. Ne mogu razumjeti radi ćega je to teško mnogim drugima?
Manuel Brkovic
Manuel Brkovic
14:29 01 Jul 19
Odlicne cijene. Osoblje je usluzno i zna odgovoriti na sva pitanja. Super brze i ugodne transakcije.
Domagoj Franc
Domagoj Franc
17:39 03 Jun 19
Osoblje je jako profesionalno, spremno odgovoriti na milion pitanja a cijene jako jako dobre!
Zadruga Miva art Belišće
Zadruga Miva art Belišće
09:26 06 May 19
Naručen dukat Franjo Josip veliki u izvrsnom stanju. Komunikacija i suradnja odlična.
Anamarija Žufić
Anamarija Žufić
20:11 11 Apr 19
Jako profesionalni i uslužni. Cijenama i uslugom daleko ispred drugih. S jednostavnošću se nose i s velikim narudžbama, a dostava izuzetno brza i učinkovita. Hvala cijelom timu Banke Zlata, sigurna sam da ćemo ubrzo poslovati ponovo.
Lorena Horvat
Lorena Horvat
14:46 05 Apr 19
Najbolje mjesto za kupiti zlato! Daleko najbolje cijene u zemlji! Toplo preporucam svima!
Slavko Lovrinovic
Slavko Lovrinovic
21:23 01 Apr 19
Ako želite da obradujete nekog jedinstvenim i vrijednim poklonom, to učinite kupnjom zlatnih poluga ili zlatnika u Banci zlata. Jer su doista jedinstveni. Obratio sam se Banci zlata za savjet,mada sam već nešto čitao o investicijskom zlatu. Uposlenici su doista ljubazni, susretljivi i uslužni u pružanju svih informacija i savjetovanju. Tako da sam još dosta naučio o Ivesticijskom zlatu. Sigurnost i isporuka su za svaku pohvalu. Moj savjet je da je najbolji poklon koji će obradovati svakog. Uvjerite se i sami. Ljubazni, strpljivi, vrlo korektni uposlenici Banke zlata, dat će vam vrlo korisne i stručne savjete, o svemu što vas interessira.
Miljenko H
Miljenko H
09:45 14 Mar 19
Suradnjom sa Bankom zlata sam jako zadovoljan, jer sam se bolje upoznao sa ulaganjem u plemenite metale, te sam uvjek dobio korektan savjet i informacije. Imaju profesionalan odnos prema klijentima i vrlo su ljubazni.
Henarro Flores
Henarro Flores
07:48 09 Mar 19
Jako sam zadovoljan u svakom pogledu. Ljubazni su, dobio sam odličan savjet za moju nedoumicu, cijene niže nego kod ostalih... U buduće kupujem kod njih.
Next Reviews

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

Suglasan sam da se moji podaci koriste u svrhu odgovora na upit i kontaktiranju putem kontakt forme.

Zašto Banka Zlata?

Kontakt

Ured Zagreb - 01/3000 783
Ured Rijeka - 098/500 499
E: info@bankazlata.com
Radno vrijeme: 09:00 – 18:00