26.04.2021.

U posljednjih 12 mjeseci, cijena sirove nafte narasla je za više od 200%, cijena jednog bitcoina za više od 500%, američki indeks dionica S&P 500 narastao je  za oko 60%, cijena kukuruza za 104%, cijena drvne sirovine za 265%, a nagli porast cijene možemo vidjeti i kod brojnih drugih oblika imovine, energenata i sirovina.

Slika 1: kretanje S&P 500 dioničkog indeksa u posljednjih godinu dana, izvor: Yahoo Finance

Slika 2: kretanje cijene sirove nafte (WTI), izvor: Macrotrends

Slika 3: kretanje cijene bitcoina, izvor: Yahoo Finance

Mnogi analitičari smatraju da se brojna tržišta trenutno nalaze u balonu, to jest da cijena dobara na tim tržištima nekontrolirano raste, a navedene brojke zasigurno im idu u prilog. 

Što stoji iza “balona svega”?

Nije slučajnost da je nagli rast cijene na brojnim tržištima krenuo nakon pojave pandemije koronavirusa. Iako američke dionice bilježe najduže razdoblje rasta u povijesti, posljednja godina bila je posebito isplativa, unatoč velikoj ekonomskoj nestabilnosti i krizi koju je donijela pandemija, a koja je bila neizbježna i prije pandemije. 

Razlog zbog kojega brojni oblici imovine bilježe rast, iako se globalna ekonomija nalazi u problemima, treba tražiti u monetarnoj politici najmoćnijih gospodarstava svijeta, a to se posebice odnosi na SAD. Naime, kao odgovor na koronakrizu, američka Federalna rezerva upustila se u ogromne programe kreiranja novog novca kako bi stimulirala posrnulo gospodarstvo.

Čak 40% svih američkih dolara u optjecaju stvoreno je u posljednjih godinu dana, a velik dio tog novca prelio se upravo u spomenuta tržišta koja bilježe veliki rast. Budući da su kamatne stope na štednju trenutno na povijesno niskim razinama, nije isplativo držati novac u banci pa se i mali ulagači i štediše sve više okreću ulaganju kao načinu zadržavanja vrijednosti vlastite imovine. 

U situaciji u kojoj u dionice i kriptovalute ulažu ne samo veliki institucionalni investitori na koje smo navikli, već i obični individualci s viškom sredstava, nije čudo da cijene idu prema gore. No, treba imati na umu kako je taj rast potražnje primarno uzrokovan rastom količine novca i neisplativosti štednje, a ne odličnim poslovanjem poduzeća čije se dionice kupuju ili pak inovativnom tehnologijom kriptovaluta.

Jesu li financijski baloni zapravo naznaka inflacije?

Kada cijena nekog dobra ili usluge raste iako se stvarna vrijednost ne mijenja, moguće je da je do toga došlo radi više razloga. No, kada se pojavi situacija u kojoj ubrzano raste cijena velikog broja dobara i usluga, najčešći je razlog inflacija

Kada se spomene inflacija, većina ljudi prvo pomisli na rast cijene svakodnevnih potrošačkih dobara poput kruha i mlijeka, ali možda i bitnija vrsta inflacije je inflacija cijena imovine (eng. asset price inflation) koju označava rast cijena nekretnina, dionica i ostale ulagačke imovine poput kriptovaluta. 

Ova vrsta inflacije u pravilu se pojavi prije inflacije potrošačkih dobara, a to se pokazalo i kod poznate hiperinflacije u Weimarskoj Njemačkoj prije stotinjak godina. Cijena dionica tada je naglo narasla, ali razlog iza toga bila je hiperinflacija.

graf-weimar-dionice

Slika 4: cijene dionica u Weimarskoj Njemačkoj, izvor: New World Economics

Financijski baloni kojima svjedočimo ne predstavljaju stoga rast vrijednosti dionica, bitcoina ili nafte, već pad vrijednosti američkog dolara u kojemu se njihove cijene izražavaju.

Što je sa zlatom?

Investicijsko zlato poznato je kao jedno od boljih zaštita imovine od negativnih učinaka inflacije, a to je pokazala i prošla godina u kojoj je cijena zlata narasla za više od 25%, mjereno u dolarima. Ipak, mnogi analitičari smatraju kako je zlato trenutno vrlo podcijenjeno i da nas pravi rast cijene žutog plemenitog metala tek čeka u narednom periodu kada će inflacija postati vidljivija i kod potrošačkih dobara.

Za razliku od dionica i kriptovaluta, ulaganje u zlato u potpunosti je oslobođeno poreza i sigurno je od kraha financijskog sustava i elektroničkih napada, ukoliko se ulaže u zlato u fizičkom obliku, odnosno u zlatne poluge i zlatnike. Osim toga, cijena zlata manje je volatilna od dionica i kriptovaluta što znači da je rizik ulaganja također manji.

Ako se crne prognoze obistine te svijet u narednom periodu pogodi val (hiper)inflacija, ulagači i štediše koji drže barem dio svoje imovine u obliku fizičkog zlata imat će određenu dozu sigurnosti jer mogu biti sigurni da inflacija neće pojesti njihovu štednju. 

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!