Postoji više načina investiranja novca u plemenite metale. Svaki od njih ima određene prednosti i mane koje treba dobro proučiti prije odluke o ulaganju. U nastavku je navedeno nekoliko najčešćih načina korištenih za ulaganje u zlato.

1. Zlatni nakit

Vjerojatno najčešći način investiranja u plemenite metale je kupnja i posjedovanje nakita kao što su ogrlice, lančići, naušnice, prstenje, narukvice, satovi itd. Prednost ovog oblika zlata je to što nema samo funkciju čuvanja vrijednosti nego i estetsku funkciju – moguće ga je nositi kao ukras u svečanim prilikama. Iako je nakit izrađen od zlata, najčešće se ne radi o čistom metalu, što znači da se pri prodaji nakita neće biti moguće dobiti cijenu kakvu se može dobiti za investicijske poluge. Dakle, ovaj način ulaganja u zlato je u pravilu neisplativ.

2. Investicijski fondovi

Zbog velikog interesa malih investitora, mnogi investicijski fondovi dio ili sav kapital ulažu u zlato ili ostale plemenite metale. Ulaganjem u takve fondove moguće je profitirati pri rastu cijene zlata bez kupnje fizičkih poluga. Mana ovog oblika ulaganja preko investicijskih fondova je niži prinos od stvarnog porasta cijene zlata na spot tržištu. Naime, svaki investicijski fond ima različite naknade kao što su naknada za upravljanje, ulazna naknada, izlazna naknada, naknada depozitarnoj banci itd. Sve te naknade mogu značajno smanjiti prinos ulaganja u zlato.

3. Dionice rudarskih kompanija

Još jedan način za indirektno ulaganje u zlato je kupnja dionica rudarskih kompanija koje rudare plemenite metale. Prednost ovog načina investiranja je mogućnost ostvarivanja profita čak i kad cijena pada jer pri rudarenju zlata ili srebra najčešće se iz rudače može izvući mnoge druge vrijedne materijale kao što su bakar, željezo, aluminij itd. Mana ovog načina ulaganja u zlato je ovisnost kretanja cijene dionice o poslovnim rezultatima rudarskih kompanija. Čak i kada cijena zlata raste, poslovni rezultat rudnika ili kompanije može biti loš pa će cijena dionice padati.

4. Financijske izvedenice

Ulaganje u zlato je moguće i putem interneta. Sve više banaka i brokerskih kuća nudi ulaganje u financijske ugovore vezane uz cijenu metala kao što su futuresi, opcije, CFD-ovi. Pri trgovanju takvim ugovorima najčešće se može koristiti i financijska poluga pa profit pri ulaganju može biti višestruko veći. Također je moguće raditi “short selling”, tj. profitirati pri privremenom padu cijene plemenitih metala. Mana ovog načina ulaganja u zlato je znatno veći rizik jer investitor ovisi samo o obećanju da će mu financijska institucija biti u mogućnosti isporučiti ostvareni profit.

5. Zlatnici

Jedan od sigurnijih načina ulaganja u zlato. Budući da osim određene količine zlata koju sadrže, zlatnici sadrže i kolekcionarsku vrijednost. Ako se radi o maloj seriji određenog novčića, može ga se prodati o višoj cijeni od spot cijene plemenitog metala. Na našim prostorima su najpoznatije kovanice austrijski dukati ‘Franjo Josip’ za kojima postoji stabilna potražnja i uvijek će ih se moći prodati.

6. Ulaganje u zlato kupnjom zlatnih poluga

Drugi i po mnogima najbolji način za ulaganje u zlato je kupnja standardiziranih zlatnih poluga. Poluge su točno određene visoke čistoće i prepoznate su diljem svijeta. Uvijek ih se uz malu razliku između kupovne i prodajne cijene može kupiti i prodati. Ovakav način ulaganja daje najveći stupanj neovisnosti u financijskim institucijama i državi, što znači da je posjedovanje fizičkih zlatnih poluga najsigurniji način ulaganja u spomenuti metal.

Zašto se cijena fizičke i digitalne plemenite kovine razlikuje?

Ako pogledate kolika je cijena zlata kod lokalnih zlatara ili kod firmi specijaliziranih za prodaju i otkup tog metala i usporedite tu cijenu s cijenom na brokerskim platformama na kojima je moguće digitalnim putem investirati u plemenite kovine, vjerojatno ćete primijetiti razliku. Više je uzroka razlike u cijeni investicijskih poluga u odnosu na plemenite kovine u obliku financijskih izvedenica ili udjela u investicijskim fondovima, pomoću kojih je moguće indirektno ulagati u plemenite metale.

Prvi je razlika u različitim oblicima fizičkog metala. Najjeftiniji metal je onaj kojeg rudari dobiju iz rude koju kopaju u rudnicima. U pravilu se radi o nečistoj kovini pomiješanoj s drugim metalima, zbog čega je rudarske kompanije rafinerijama prodaju uz veliki popust. Rafinerije taj metal tope, čiste i izlijevaju u grube poluge te ga prodaju ovlaštenim kovnicama (mints) po cijeni nešto nižoj od tržišne. Kovnice pročišćene plemenite kovine oblikuju u poluge ili novčiće sa svim potrebnim oznakama te gotov proizvod prodaju distributerima po cijeni koja je u pravilu nešto viša od tržišne (spot) cijene.

Budući da i distributeri imaju troškove poslovanja koji uključuju troškove prijevoza, radne snage, marketinga, čuvanja poluga ili kovanica, krajnja cijena za kupca će biti još viša od spot cijene.

Papirne ili digitalne plemenite kovine

Spot cijena se formira na tržištima financijskih izvedenica, budući da se velika većina prometa na tržištu odvija upravo pomoću financijskih ugovora vezanih uz cijenu pojedine plemenite kovine, a do fizičke isporuke rijetko kad dolazi. Po nekim procjenama, tijekom 2016. godine promet na tržištu ugovora vezanih uz zlato bio je 15.000 puta veći od rezervi fizičkog metala. Izvor: www.bullionstar.com

Kada je u pitanju ulaganje u zlato, većina prometa se odvija na “papirnom” ili “digitalnom” zlatu zbog toga što većina sudionika na tržištu vjeruje financijskim institucijama i smatra da nema potrebe za fizičkom isporukom poluga. Osim toga, kupovina ili prodaja financijsko ugovora je mnogo brža, jednostavnija i jeftinija nego kupovina ili prodaja fizičke kovine. Naime, transakcija na platformi brokerske kuće ili banke se može napraviti pomoću jednog klika pri čemu ne treba prenositi poluge s jedne fizičke lokacije na drugu. Budući da pri online trgovanju nema dodatnih troškova, digitalne plemenite kovine je u pravilu jeftinije od standardiziranih fizičkih poluga.

Još jedan razlog niže cijene futures ugovora u odnosu na fizički metal je rok isteka ugovora. Naime, futures ugovori u pravilu ističu svaki mjesec. Budući da profesionalni špekulanti iz gore navedenih razloga preferiraju financijske ugovore, kako ne bi imali posla s pravim polugama koje bi dobili pri isteku ugovora, većina ih preferira prodati ugovore vezane za zlato, srebro, platinu ili paladij prije njihova isteka. Time dodatno ruše cijenu digitalne kovine koja je dostupna na financijskim tržištima i doprinose razlici u cijeni.

U plemenite kovine se može uložiti i putem investicijskih fondova. No fondovi imaju troškove upravljanja kapitalom, ulazne i izlazne naknade te često dio kapitala u svakom trenutku drže u kešu kako bi mogli isplatiti one koji prodaju svoje udjele. Zbog toga, vrijednost udjela neće savršeno odražavati promjenu u cijeni plemenitog metala u fizičkog obliku. Svi ti parametri također utječu na razliku u prinosu koji će investitor u fond imati u odnosu na promjenu tržišne cijene, stoga se može zaključiti da se ulaganje u zlato putem fondova dugoročno ne isplati.

Plemenite kovine u obliku poluga

U krizama i recesijama dolazi do još veće razlike između cijene fizičkog zlata i zlata na financijskim tržištima. Naime, u takvim situacijama dolazi do pada povjerenja u države, financijske institucije i njihovu mogućnost da će moći klijentima isplatiti ostvareni profit. Zbog toga dio investitora se odlučuje na ulaganje u zlato putem kupnje poluga ili kovanica. S obzirom da to da je fizičkog metala relativno malo u odnosu na količinu financijskih ugovora vezanih za njega, dolazi do nestašice i još veće razlike između fizičke i digitalne plemenite kovine.

Budući da je svrha ulaganja u zlato, srebro, platinu ili paladij postizanje financijske sigurnosti, a sigurnost postaje najvažnija upravo u krizama, većina stručnjaka za investiranje u plemenite kovine smatra da je (bez obzira na nešto više troškove) kupnja investicijskih poluga ili kovanica najbolji način ulaganja u zlato i ostale metale. Ulaganjem u zlatne poluge postiže se sigurnost i neovisnost o financijskim institucijama i eventualnom burzovnom krahu pri čemu posjedovanje papirnog ili digitalnog zlata ne bi bilo mnogo bolje od posjedovanja fiat novca. Navedeno vrijedi i za srebro te ostale plemenite metale. Sigurnije je kupiti srebrne poluge ili srebrnjake nego financijske ugovore vezane za cijenu srebra.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!