29.03.2021.

Hrvatski građani u 2020. su godini povećali svoju bankovnu štednju za 11 milijardi kuna i ona trenutno iznosi oko 215 milijardi kuna, odnosno oko 53.000 kuna po stanovniku, prenio je Poslovni dnevnik. Radi se o nastavku dugog trenda povećanja iznosa na bankovnim računima hrvatskih štediša, a zanimljivo je kako ni nestabilna 2020. godina nije spriječila većinu stanovništva da nešto uštede i stave sa strane za “crne dane”.

Zapravo, pandemija koronavirusa pozitivno je utjecala na kumulaciju depozita na računima štediša s obzirom na smanjenu potrošnju i povećan oprez potrošača kod trošenja novca. Ekonomska neizvjesnost i česta zatvaranja brojnih poduzeća doveli su do situacije u kojoj dobar dio ljudi ne zna što ih čeka u narednom periodu, pa odgađaju velike kupnje i investicije kako bi mogli imati novac na raspolaganju.

Niske kamatne stope čine bankovnu štednju neisplativom

Štednja u banci tradicionalno je najpopularniji oblik štednje u Hrvatskoj, ali posljednjih godina radi se o obliku štednje koji je izrazito neisplativ. Naime, kamatne stope na oročenu štednju blizu su nuli, a kad se uračuna inflacija, idu i u minus. Držanje novca na tekućem računu koji nije oročen daje još mizernije prinose.

To znači da svatko tko drži novac na računu u banci s vremenom efektivno gubi vrijednost zbog učinka inflacije. 

Niske kamatne stope nisu fenomen specifičan za Hrvatsku, već predstavljaju novu realnost u cijelom zapadnom svijetu. Razlog iza njih leži u ekspanzivnoj monetarnoj politici najmoćnijih središnjih banaka koje već godinama provode politiku niskih stopa zbog čega je cijena novca na tržištu niska, a kamatne stope na štednju još niže. Za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti.

Zašto Hrvati štede u banci ako to nije isplativo?

Budući da je već svima jasno da štednja u banci nije najisplativiji oblik čuvanja vrijednosti, postavlja se pitanje zašto toliko Hrvata i dalje preferira taj način štednje. 

Veliki dio štediša za taj se oblik štednje nesumnjivo opredjeljuje iz jednostavne navike. Kamatne stope na štednju nisu uvijek bile neisplative pa je kod mnogih štediša ostala navika iz nekih prošlih vremena da sav višak sredstava ostave u banci i da će im to donijeti određeni prinos u budućnosti. Naravno, to više nije slučaj, ali te se navike teško riješiti. 

Osim toga, štediše često nisu upoznati s alternativnim oblicima štednje koji imaju mogućnost ostvarivanja znatno boljeg prinosa od bankovne štednje. Primjer takvog oblika štednje je ulaganje u investicijsko zlato, standardizirane zlatne poluge i zlatnike visoke čistoće kojima vrijednost u prosjeku raste oko 8% godišnje u posljednjih 20 godina.

Investicijsko zlato vs. bankovna štednja

Iako su i jedno i drugo oblici štednje, postoje bitne razlike između investicijskog zlata i oročenog računa u banci.

Prva i najbitnija razlika je već spomenuti prinos kojeg je moguće ostvariti. Pogledamo li kretanje cijene zlata u proteklih 20 godina, možemo vidjeti da je ona u prosjeku rasla oko 8% godišnje, a sveukupno je narasla za oko 500%. U usporedbi s prinosima bankovne štednje, ovaj povrat djeluje vrlo primamljivo štedišama.

Osim toga, velika prednost zlata nad bankovnom štednjom je i likvidnost. Oročenim sredstvima štediša nema nesmetan pristup, dok zlatu ima. Ukoliko mu zatreba gotovina, investitor u zlatu u svakom trenutku može prodati određeni dio svoje imovine kroz otkup zlata, bilo gdje u svijetu. 

Nadalje, dodatna prednost zlata je i to što je ono u potpunosti oslobođeno svih poreza i nameta te štediša ne plaća nikakve naknade za vođenje računa ili povlačenje sredstava kod ulaganja u zlato

Naravno, uvijek je dobro diversificirati svoju štednju i ne stavljati sva jaja u jednu košaru pa tako nije loše ni štedjeti na više različitih načina odjednom. Dovoljno je odvojiti dio ušteđenih sredstava u oblike imovine koji mogu donijeti veći prinos kako bi štednja dugoročno bila isplativija.

Upravo tako razmišlja sve veći broj Hrvata pa zadnjih godina bilježimo rast potražnje za investicijskim zlatom kao oblikom dugoročne štednje. Hrvatska je još daleko od zemalja s razvijenijim tržištima plemenitih metala kao što su Njemačka i Švicarska u kojoj je polovica štediša barem jednom uložila u investicijsko zlato, ali ipak je vidljivo da smo krenuli tim putem.

Ukoliko i vas zanima investicijsko zlato kao štednja za budućnost, klikom OVDJE možete pogledati najveću ponudu zlatnih poluga i zlatnika u Hrvatskoj.

Autor:

BankaZlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!