Tijekom povijesti mnogo je različitih predmeta i materijala služilo kao novac, a najčešće se radilo o zlatu, srebru i papiru. U posljednjih nekoliko desetljeća sve države na svijetu napustile su vezanje svoje valute uz zlato te danas niti jedna valuta na svijetu nema pokriće u zlatu. Na temelju toga moglo bi se zaključiti da je papirni novac puno bolji nego zlatni novac. Kada je u pitanju lakoća prenosivosti velikih količina novca, to je istina, no što je s funkcijom čuvanja vrijednosti koju valuta također mora ispunjavati?

U praksi se pokazalo da je novac u obliku novčića izrađenih od plemenitog metala mnogo stabilniji oblik čuvanja vrijednosti od papirnih novčanica.

Naime, od približno 800 papirnih valuta koje su postojale kroz povijest, do danas ih je preživjelo samo 177. Prosječni životni vijek propale papirne valute bio je samo 17 godina, a prosječna starost trenutno važećih valuta je 37 godina. Budući da je većina propalih valuta uništena hiperinflacijom ili političkim odlukama proglašena nevažećim, svi oni koji su posjedovali takve valute izgubili su svu vrijednost koju su imali u njima.

Kada su u pitanju zlatne valute, priča je drugačija. Slučajeva hiperinflacije skoro da nije bilo jer se količina žute plemenite kovine u optjecaju teško mogla višestruko povećati. Ako bi zbog rata došlo do promjene vlasti, postojeće kovanice bi se samo pretopile u nove, na njih bi bio utisnut lik novog kralja ili cara te bi zlato i dalje imalo praktički istu vrijednost. Na našim prostorima su još uvijek popularni austrijski dukati s likom cara Franje Josipa.

Dokaz da zlatni novac dugoročno zadržava vrijednost su drevni zapisi o kupovnoj moći ovog plemenitog metala. Za vrijeme bablilonskog kralja Nabukodonozora, 562. godine prije Krista, za jednu uncu zlata moglo se kupiti 350 vekni kruha. Uz trenutnu cijenu od 1300$  po unci i tečaj od 6,25 kuna za jedan američki dolar, jedna unca zlata vrijedi 8.125 kuna za što se može kupiti još više kruha, što znači da je zlato u posljednjih dvije i pol tisuće godina dobilo na vrijednosti (barem kada je kruh u pitanju).

Drugi konkretan primjer kupovne moći zlata je vojnička plaća rimskih legionara. Naime, u vrijeme Krista godišnja plaća centuriona (koji je zapovijedao postrojbom od 80 legionara) iznosila je 15.000 sestrecija, što se moglo zamijeniti za 38,58 unci zlata. Uz trenutnu cijenu od 1300$ po unci i tečaj EUR/USD od 1.2000, radi se o iznosu od 41.800 EUR, što znači da je je mjesečna plaća časnika bila ekvivalentna današnjem iznosu od 3.500 EUR. U većem dijelu svijeta, danas su plaće osjetno manje od navedenog iznosa, što znači da je i od rimskog vremena vrijednost zlata značajno porasla.

U nešto bližoj prošlosti, 1905. godine u Austrougarskom carstvu, cijena kilograma kruha iznosila je 0,24 krune, a to znači da je jedna unca zlata mogla kupiti 408 kilograma kruha. Uz trenutnu cijenu zlata i tečaj kune, jedna unca u Hrvatskoj vrijedi 8.125,00 kuna, s čim se može kupiti približno 800 kg kruha (uz pretpostavku da 1 kg kruha košta u prosjeku 10 kn). Dakle, u posljednjih stotinjak godina vrijednost zlata je također porasla.

Sve gore navedene informacije mogu se sumirati u jednom vrlo jednostavnom primjeru. Ako biste u staroj garaži pronašli određenu količinu jugoslavenskih dinara i nekoliko austrijskih dukata, kolika bi bila njihova vrijednost? Jugoslavenski dinari ne bi vrijedili apsolutno ništa, dok bi zlatni novac (dukati) i dalje imao vrijednost, iako je Austougarsko carstvo propalo prije više od 100 godina. Zlatni dukati bi danas imali čak i veću kupovnu moć nego su imali u vrijeme kad su izrađeni, jer cijena zlata postepeno raste.

Dakle, kapital koji se čuva u obliku papirnog novca dugoročno je osuđen na propast jer je većina papirnih valuta propala, dok preostale valute zbog inflacije konstantno gube na vrijednosti. Kapital koji se čuva u obliku investicijskog plemenitog metala oduvijek ima određenu vrijednost, a gore navedeni primjeri dokazuju da se s vremenom ta vrijednost povećava. Zbog toga, svatko tko želi očuvati kupovnu moć novca kojeg posjeduje, trebao bi barem dio uložiti u zlatne poluge ili zlatni novac (zlatnike), koji se također smatra investicijskim zlatom. Budući da cijena srebra prati cijenu zlata, investicijsko srebro u obliku srebrnih poluga ili srebrnjaka podjednako su dobra investicija.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!