Što je zlatni standard i zašto je napušten?

//Što je zlatni standard i zašto je napušten?

Što je zlatni standard i zašto je napušten?

Zlatni standard je monetarni sustav u kojem novac u optjecaju ima fiksno pokriće u zlatu. Zlato je tisućama godina služilo kao novac, a razlog zbog kojeg su kovanice rađene od zlata je prirodna rijetkost ovog plemenitog metala. Naime, svaki pokušaj uvođenja papirnog novca je neslavno završio jer bi država pretjerala s tiskanjem novih novčanica. To bi redovito dovodilo do hiperinflacije i potpunog gubitka povjerenja u valutu, pri čemu bi papirni novac postao bezvrijedan. Budući da je količina zlata bila ograničena, država nije mogla zlatne kovanice stvarati u neograničenim količinama pa je zlatni novac trajno zadržavao svoju vrijednost i imao povjerenje javnosti.

No zlato nije bilo mudro čuvati kod kuće, a veće količine je bilo nepraktično nositi sa sobom. Mnogi ljudi su ga zbog toga čuvali u trezorima sa konstantnom zaštitom, kojim su upravljali zlatari i bankari. Vlasnik zlata bi kao potvrdu za svoj depozit dobio papirni certifikat, koji je bio dokaz o vlasništvu na pohranjenim zlatom. Budući da je pomoću certifikata (banknota) uvijek bilo moguće doći do zlata, ti papiri su postali općeprihvaćeno sredstvo plaćanja u svakodnevnim transakcijama, a zlato je rijetko napuštalo trezore. Tijekom 17. stoljeća u Europi je u značajnijoj mjeri zaživio sustav u kojem su države počele izdavati banknote i garantirati za njihovu vrijednost. Kako bi postigle i zadržale povjerenje u takav novac, mnoge države su počele vezati vrijednost vlastitog novca uz zlato koje su imale na raspolaganju, tj. uvele su zlatni standard. S obzirom na veličinu i važnost Britanskog Carstva i SAD-a, upravo su zlatni standardi u ovim gospodarstvima imali najveći utjecaj na svijet. Britanija je ovakav monetarni sustav službeno uvela 1821., a SAD 1900. godine, iako se može reći da je SAD neslužbeno bio na zlatnom standardu od 1834. godine, kada je donesena odluka o fiksnoj cijeni jedne unce zlata, koja je iznosila 20,67 dolara.

Zlatni standard je kasnije mijenjan i napuštan u nekoliko navrata, a razlozi i posljedice konačnog napuštanja ovog monetarnog sustava navedeni su pri kraju teksta.

Prednosti zlatnog standarda

Ovakav monetarni sustav ima nekoliko prednosti u odnosu na monetarni sustav u kojem novac nema pokriće u zlatu.

1. Veće povjerenje u novac

Zlatni standard sprječava državu da štampa novac u neograničenim količinama te manipulira njegovom vrijednošću kako želi. Također, demotivira državu da se previše zadužuje. U takvoj situaciji bi javnost imala veće povjerenje u novac i financijski sustav.

2. Dugoročna stabilnost cijena

Budući da država ne može stvarati novac ni iz čega, stopa inflacije je mnogo niža, a rizik hiperinflacije se značajno smanjuje. U istraživanju koje su ekonomisti američkih Federalnih rezervi proveli na uzorku od 15 zemalja i u periodu od 1820. i 1994. godine, stopa inflacije je za vrijeme zlatnog standarda iznosila 1,75%, a u periodima u kojima nije bilo zlatnog standarda iznosila je čak 9,17% godišnje.

3. Stabilnost tečaja

Ako sve zemlje provode zlatni standard, tečajevi valuta su stabilni, što olakšava međunarodnu trgovinu. Naime, nema rizika da će tečaj valute skočiti za nekoliko desetaka posto u kratkom periodu, što može uzrokovati velike poremećaje u trgovini, financijskom i turističkom sektoru.

Mane zlatnog standarda

Osim prednosti, zlatni standard ima i negativne strane. Ovo su neke od njih:

1. Teži izlazak iz recesija

Budući da država nema potpunu kontrolu nad količinom novca i tečajem valute, u krizama ili ratovima ne može povećavati novčanu masu i na taj način poticati potrošnju i investicije, što pomaže izlasku iz krize.

2. Viša stopa nezaposlenosti

Ako nema zlatnog standarda, centralne banke monetarnom politikom mogu poticati gospodarski rast i zapošljavanje, dok u sustavu zlatnog standarda imaju vezane ruke i ne mogu mnogo poduzeti. Analizom povijesnih podataka o nezaposlenosti u SAD-u dolazi se do zaključka da je stopa nezaposlenosti za vrijeme zlatnog standarda u periodu od 1879 do 1913. u prosjeku bila 6,8%, dok od 1946. do 2003. (u periodu kad je zlatni standard vrijedio u drugačijim uvjetima ili je bio potpuno napušten), stopa nezaposlenosti je u prosjeku bila 5,9%

3. Daje nepoštenu prednost zemljama bogatim zlatom

Ako mnoge zemlje ili cijeli svijet funkcionira na zlatom standardu, zemlje koje nemaju rezervi ili rudnika zlata su u nepovoljnom položaju u odnosu na zemlje s velikim rezervama zlata. Gospodarstva s nedostatkom zlata moraju biti mnogo produktivnija od konkurentskih zemalja da bi održavala istu razinu životnog standarda za svoje građane.

Zašto je zlatni standard napušten?

Britanija je zlatni standard napustila 1931., a SAD 1933., a razlozi su isti. Za vrijeme Velike depresije došlo je do naglog rasta nezaposlenosti i neimaštine. Oni koji su imali novac u bankama počeli su ga povlačiti, što je dovelo do bankrota pojedinih banaka. Javnost se uplašila da će i mnoge druge banke propasti, stoga su štediše masovno pohrlili u banke spasiti svoju ušteđevinu. Pri tome su mnogi tražili isplatu u zlatu jer su izgubili povjerenje nacionalnu valutu. To je dovelo do masovnog odljeva zlata iz državnih trezora i pojavilo se značajan rizik da će država ostati bez zlata. Zbog toga su i Britanija i SAD jednostavno odlučile da građani više neće moći novac mijenjati za zlato. U SAD-u je čak donesen zakon po kojem je država nacionalizirala sve zlato i uzela ga od svojih građana. Da bi se ogromna količina zlata mogla pohraniti, izgrađen je famozni trezor u Fort Knox-u.

Nakon Drugog svjetskog rata u Bretton Woodsu je dogovoren novi svjetski monetarni sustav po kojem su sve valute bile vezane za američki dolar, a dolar je bio vezan uz zlato. Cijena jedne unce zlata postavljena je na 35$, a države koje su posjedovale devizne rezerve u dolarima, mogle su dolare zamijeniti za zlato u svakom trenutku. No u idućih nekoliko desetljeća do izražaja su došle mane takvog sustava. Američki trgovinski deficit je rastao, što je dovelo do toga da strane zemlje posjeduju čak 45,7 milijardi dolara, a SAD je 1970. godine posjedovao zlata u vrijednosti samo 14,5 milijardi dolara. Europske države su počele gubiti povjerenje u mogućnost SAD-a da održi dotadašnji monetarni sustav, a kap koja je prelila čašu je o mnogima bio Vijetnamski rat. Kako bi ga financirale, SAD su štampale milijarde dolara, za što naravno nisu imale pokriće u zlatu, što je dodatno narušavalo povjerenje u američku valutu. Tijekom 1971. Zapadna Njemačka je odlučila napustiti dogovor iz Bretton Woodsa, što je dovelo do jačanja marke, a Švicarska i Francuska su odlučile zamijeniti svoje devizne rezerve u zlato i povući ga iz SAD-a. Švicarska je uzela zlata u vrijednosti 50 milijuna dolara, a Francuska u vrijednosti 191 milijun dolara.

Kako bi spriječio daljnji odljev zlata iz SAD-a, predsjednik Nixon je nakon konzultacija sa savjetnicima odlučio ukinuti zlatni standard, a odluka je stupila na snagu 15.08.1971. Nakon toga, Federalne rezerve više nisu smjele dolare mijenjati za zlato. To je u idućih nekoliko desetljeća dovelo do rasta stope inflacije i ogromnog porasta cijene zlata.

Što to znači za običnog malog čovjeka?

Za gospodarstvo pojedine države ili čak cijelog svijeta možda je bolje da nema zlatnog standarda, jer centralna banka monetarnom politikom može poticati gospodarski rast, smanjivati stopu nezaposlenosti, upravljati tečajem vlastite valute itd. No što je s pojedincem? Za običnog malog čovjeka, koji posjeduje određenu životnu ušteđevinu, današnji monetarni sustav u kojem novac nema pokriće u zlatu nije dobar. Naime, država preko centralne banke kontinuirano u financijski sustav ubacuje novi novac, što dugoročno dovodi do pada njegove vrijednosti, tj. inflacije. Kamatne stope na štednju u bankama nisu dovoljne da pokriju pad vrijednosti novca, stoga životna ušteđevina velikog djela građana države polagano propada.

Kad već država ne želi vezanjem novca za zlato zaštiti kapital svojih građana od propadanja, građani to mogu napraviti sami. Kupnja investicijskog zlata u obliku zlatnih poluga ili kovanica je vrlo jednostavna i ne podliježe nikakvim porezima. Naime, za razliku od dionica, investicijskih fondova i oročene štednje, na zaradu na investicijskom zlatu ne plaća se porez na kapitalnu dobit! Na ovoj stranici pogledajte kolike su trenutne cijene pojedinih proizvoda od zlata koje Banka Zlata ima u ponudi. Ako imate bilo kakvih pitanja o ulaganju u zlato, slobodno nas kontaktirajte!

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!

By |2019-04-15T16:43:49+02:00lipanj 17th, 2018|Banka Znanja|2 komentara

Naši klijenti o nama

Slavica Lupić
Slavica Lupić
20:10 09 Aug 19
Odlični članci za početnike, laka i profesionalna komunikacija.
Božidar Babić
Božidar Babić
16:33 09 Aug 19
Iznimno profesionalan pristup klijentu s fokusom na dugoročnu suradnju. Analitičari i savjetnici su dostupni za sva pitanja koja sam imao. Nakon detaljnog razgovora i pojašnjavanja svih mojih nedoumica lako sam donio odluku o kupnji zlata.
goran kovacevic
goran kovacevic
13:13 03 Jul 19
Želim pohvaliti profesionalni odnos prema klijentu. Ne mogu razumjeti radi ćega je to teško mnogim drugima?
Manuel Brkovic
Manuel Brkovic
14:29 01 Jul 19
Odlicne cijene. Osoblje je usluzno i zna odgovoriti na sva pitanja. Super brze i ugodne transakcije.
Domagoj Franc
Domagoj Franc
17:39 03 Jun 19
Osoblje je jako profesionalno, spremno odgovoriti na milion pitanja a cijene jako jako dobre!
Zadruga Miva art Belišće
Zadruga Miva art Belišće
09:26 06 May 19
Naručen dukat Franjo Josip veliki u izvrsnom stanju. Komunikacija i suradnja odlična.
Anamarija Žufić
Anamarija Žufić
20:11 11 Apr 19
Jako profesionalni i uslužni. Cijenama i uslugom daleko ispred drugih. S jednostavnošću se nose i s velikim narudžbama, a dostava izuzetno brza i učinkovita. Hvala cijelom timu Banke Zlata, sigurna sam da ćemo ubrzo poslovati ponovo.
Lorena Horvat
Lorena Horvat
14:46 05 Apr 19
Najbolje mjesto za kupiti zlato! Daleko najbolje cijene u zemlji! Toplo preporucam svima!
Slavko Lovrinovic
Slavko Lovrinovic
21:23 01 Apr 19
Ako želite da obradujete nekog jedinstvenim i vrijednim poklonom, to učinite kupnjom zlatnih poluga ili zlatnika u Banci zlata. Jer su doista jedinstveni. Obratio sam se Banci zlata za savjet,mada sam već nešto čitao o investicijskom zlatu. Uposlenici su doista ljubazni, susretljivi i uslužni u pružanju svih informacija i savjetovanju. Tako da sam još dosta naučio o Ivesticijskom zlatu. Sigurnost i isporuka su za svaku pohvalu. Moj savjet je da je najbolji poklon koji će obradovati svakog. Uvjerite se i sami. Ljubazni, strpljivi, vrlo korektni uposlenici Banke zlata, dat će vam vrlo korisne i stručne savjete, o svemu što vas interessira.
Miljenko H
Miljenko H
09:45 14 Mar 19
Suradnjom sa Bankom zlata sam jako zadovoljan, jer sam se bolje upoznao sa ulaganjem u plemenite metale, te sam uvjek dobio korektan savjet i informacije. Imaju profesionalan odnos prema klijentima i vrlo su ljubazni.
Henarro Flores
Henarro Flores
07:48 09 Mar 19
Jako sam zadovoljan u svakom pogledu. Ljubazni su, dobio sam odličan savjet za moju nedoumicu, cijene niže nego kod ostalih... U buduće kupujem kod njih.
Next Reviews

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

Suglasan sam da se moji podaci koriste u svrhu odgovora na upit i kontaktiranju putem kontakt forme.

Zašto Banka Zlata?

Kontakt

Ured Zagreb - 01/3000 783
Ured Rijeka - 098/500 499
E: info@bankazlata.com
Radno vrijeme: 09:00 – 18:00