Zlato – Najsigurniji oblik ulaganja?

//Zlato – Najsigurniji oblik ulaganja?

Zlato – Najsigurniji oblik ulaganja?

Zlato je tisućama godina služilo kao novac i najbolji način ulaganja novca. Razloga za povjerenje u zlato je mnogo, a stabilnost njegove vrijednosti kako u dobrim, tako i u lošim vremenima te prihvaćenost u praktički cijelom svijetu samo su neki od njih. No, s razvojem papirnog novca i suvremenih financijskih sustava, koji su na prvi pogled vrlo stabilni, mnogi ljudi posljednjih nekoliko desetljeća nisu vidjeli potrebu za investicijom kao što je zlato. Na sreću, takva situacija se polagano mijenja jer sve više ljudi shvaća da je globalni financijski sustav kula od karata, koja se može urušiti svakog trenutka. U takvoj situaciji zlato bi bilo praktički jedina zaštita životne ušteđevine pojedinca koja je neovisna o financijskim i državnim institucijama.

Financijska kriza koja je počela 2008. godine i uzrokovala globalnu recesiju, razotkrila je slabost modernog financijskog sustava temeljenom na pohlepnim bankama i novcu bez pokrića u zlatu. Bankrot banke je postao jedan od najčešćih pojmova u razgovoru o bankama. Zlato kao investicija je ponovno postala tema razgovara o ulaganju, jer su do tad nedodirljive banke, za koje se smatralo da su prevelike da bi propale, redom tražile državnu pomoć i više nisu imale povjerenje javnosti. Po javno dostupnim podacima, nacionalne države su ubrizgale približno 1.000 milijardi američkih dolara u posrnule financijske institucije kako bi spriječile još dublju recesiju.

Ironično je da su banke, koje su zbog neodgovornog ponašanja najviše krive za početak recesije, uspjele doći do tuđeg kapitala, a dio malih običnih ljudi nije mogao doći do vlastitog novca kojeg su povjerili bankama. Takav paradoks se dogodio u Grčkoj, zemlji najviše pogođenom financijskom krizom. U situaciji u kojoj je postojala velika vjerojatnost da će Grčka napustiti euro kao valutu, nastala je panika i masovno povlačenje novca iz banaka. To je uzrokovalo nelikvidnost cijelog bankovnog sustava, što znači da banke nisu imale dovoljno novca za isplatiti svojim štedišama. Država je odlučila problem riješiti na način da je uvela pravilo po kojem poslovnice banaka nisu radile, a s bankomata je bilo moguće povući samo 50 EUR dnevno po štediši. U praksi, to je značilo privremeno otimanje štednje građanima te korištenje istog kapitala za spašavanje banaka. Netko tko je cijeli život štedio i mislio da je njegov novac siguran u najvećim bankama u zemlji, odjednom se našao u situaciji da ne može doći ni do manjih svota novca, a pogotovo cijelog iznosa. Uz to, rizik potpunog bankrota banaka, pri čemu bi štediše izgubili sav svoj novac, sigurno je bio veći nego što je država spremna priznati.

Slična situacija za vrijeme krize lako se mogla dogoditi i u drugim zemljama, uključujući Hrvatsku. Oni koji misle da je takav scenarij u Hrvatskoj nemoguć, trebali bi proučiti slučaj štediša Ljubljanske banke i nepošteno ponašanje banaka prema klijentima po pitanju kredita u švicarskim francima.

Što je s osiguranjem depozita?

U slučaju financijskog sloma, ne treba računati na osiguranje depozita do 100.000 EUR po klijentu koje država garantira. Naime, država je svjesna da u slučaju bankrota najvećih banaka, neće biti dovoljno dovoljno novca za isplatu štedišama, stoga se unapijed pripremila te u zakonu navela da eventualne isplate neće biti u valuti u kojoj većina građana štedi, nego u kunama, valuti koju HNB može štampati u neograničenim količinama. Zakon o osiguranju depozita – Članak 7.:

“(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.”

Dakle, u slučaju financijskog sloma države i bankrota banke, nećete dobiti eure, nego kune, koje bi u takvom scenariju vrlo vjerojatno vrijedile mnogo manje nego sad. Za usporedbu, potrebno je samo sjetiti se hiperinflacije u bivšoj državi, koja je jugslavenske dinare štampala u tolikoj mjeri da su postojale novčanice od 100.000.000.000 dinara (sto milijardi), no vrlo su brzo postale bezvrijedne.

Euro također nije imun na pad vrijednosti. Uobičajena godišnja inflacija od nekoliko posto mu redovito nagriza vrijednost, a izlazak Ujedinjenog Kraljevstva te nezadovoljstvo sve većeg broja preostalih članica EU može dovesti do potpunog raspada Unije. U takvom scenariju euro bi postao bezvrijedan, te postao samo još jedna papirna (fiat) valuta koja je propala. Takvih je kroz povijest bilo više od 600. Čak ni američki dolar i švicarski franak nisu zaštićeni od takve sudbine, jer ni te valute više nemaju pokriće u zlatu.

Jedini način za potpuno zaštitu vlastitog kapitala je ulaganje u nešto konkretno, poput nekretnine ili investicijskog zlata ili srebra. Pri takvih ulaganjima, bankrot banke Vas ne mora zabrinjavati. Kupnja zlatnih poluga po mnogima je bolje opcija jer zlato kao investicija pruža zaštitu u krizama. Name, zlato se tijekom posljednjih nekoliko tisuća godina pokazalo kao najbolji način zaštite kapitala, a u recesijama, ratovima i ostalim neželjenim scenarijima ne samo da čuva vrijednost, nego je i povećava zbog rasta cijene. Budući da cijena srebra u pravilu prati cijenu zlata, srebrne investicijske poluge i ostali plemeniti metali također imaju tendenciju dobivati na vrijednosti kada raste nepovjerenje u banke i državne institucije.

Prednosti ulaganja u fizičko zlato

Snažan razvoj financijskih tržišta u posljednjih nekoliko desetljaća doveo je to toga da se danas osim ulaganja u fizičko zlato ili srebro, u plemenite kovine može uložiti na različite indirektne načine kao što su investicijski fondovi, dionice kompanija koje se bave rudarenjem ili financijske izvedenice poput futures ugovora te financijskih ugovora razlike (CFD-ovi).

Ulaganje u dionice rudarskih kompanija ili trgovanje financijskim izvedenicama mnogim investitorima je praktičnije jer mogu brže reagirati pri naglim promjenama tržišne cijene ovog plemenitog metala. Naime, sve više brokerskih kompanija i banaka svojim klijentima omoguće pristup tržištu preko aplikacija dostupnih za računala i pametne telefone, na kojima je moguće pomoću jednog klika kupiti ili prodati “digitalno zlato“. Cijena zlata na platformama za trgovanje u pravilu relativno vjerno prati cijenu fizičkog plemenitog metala.

No, kupnja digitalnog zlata ima i nedostataka, tj. kupnja fizičke kovine još uvijek ima nekoliko važnih prednosti u odnosu na indirektne načine ulaganja u plemenite metale.

Nema poreza na kapitalnu dobit

Pri indirektnom ulaganju, ostvareni profit pri rastu cijene podliježe porezu na kapitalnu dobit. Porezna stopa u Hrvatskoj trenutno iznosi 12% + prirez, a budući se se radi o jednoj od najnižih poreznih stopa u EU, za očekivati je da se s vremenom rasti. Ako se radi o profitu ostvarenom kupnjom i kasnijom prodajom fizičkog zlata po skupljoj cijeni, poreza nema. Pri tome je nebitno radi li se o zlatnim polugama ili novčićima kao što je npr. austrijski dukat.

Neovisnost o financijskim instituacijama

S obzirom na globalnu prezaduženost, samo je pitanje vremena kad će opet doći do financijske krize. U krizama gotovo uvijek dolazi do pada povjerenja u financijske institucije poput banaka, koje u takvim situacijama mogu propasti. Pri tome, klijenti banke mogu u potpunosti izgubiti svoj ulog, bez obzira što su možda na papiru profitirali pri ulaganju u zlato preko fondova, dionica ili izvedenica. Naime, pitanje je ima li u fondovima za zaštitu štednih uloga dovoljno kapitala za isplatu štete ljudima koji su ostali bez uloga. Oni koji posjeduju fizičko zlato ne moraju brinuti o tome. Svoje poluge ili kovanice mogu čuvati gdje god žele, a financijski slom države može dovesti samo do porasta vrijednosti.

Iz gore navedenih razloga, sve više ljudi se odlučuje na najsigurniju opciju ulaganja u zlato – kupovinu fizičkih poluga ili zlatnih novčića kao što su zlatni dukati Franjo Josip, koji su vrlo popularni u našoj regiji.

Autor:

Banka Zlata

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!

Lajkajte i podijelite naše članke!
By |2018-09-22T19:37:46+00:00November 26th, 2017|Banka Znanja|4 Comments

Ako imate bilo kakvih pitanja kontaktirajte nas

Zašto Banka Zlata?

Kontakt

Ured Zagreb - 01/3000 783
Ured Rijeka - 098/500 499
E: info@bankazlata.com
Radno vrijeme: 09:00 – 20:00

Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te potpunu funkcionalnost internet stranice BankaZlata.com, ova stranica pohranjuje Vaše kolačiće (cookies). Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close